DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 85     <-- 85 -->        PDF

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
Frane Grospić
 (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Iz broja 3 svibanj-lipanj 2015 izdvajamo:
Inauguracija 64. obljetnice talijanske Akademije šumarskih znanosti
Dana 26. ožujka 2015.g. u svečanoj dvorani Luca Giordano palače Medici Riccardi, održana je svečanost inauguracije 64. obljetnice aktivnosti Akademije. Dvoranu je za ovu svečanost ustupila novoosnovana gradska uprava (Citta’ Metropolitana di Firenze).
Svečanosti su nazočili mnogi autoriteti iz javnog života, akademici, šumarski stručnjaci, studenti i drugi.
Poslije pozdravnih govora koji su održali Alessandro Manni, savjetnik gradske uprave, Alessandro Bottacci, voditelj ureda za biološku raznolikost u Upravi državnih šuma i Elisabetta Meucci povjerenica općine Firenza, profesor Orazio Ciancio, predsjednik Akademije prikazao je aktivnost Akademije u protekloj Akademskoj godini.
ORAZIO CIANCIO – predsjednik Akademije pozdravio je uzvanike, a pozdrave i isprike predstavnika vlasti koji zbog obveza nisu sudjelovali u ovoj svečanosti uputio nazočnima.
Zahvalio je svim Akademicima, kao i cijelokupnome osoblju na požrtvovnom radu za funkcioniranje Akademije. Odao je počast preminulim članovima Akademije u proteklom razdoblju.
Od svih aktivnosti u prošlome periodu predsjednik posebno ističe kao povijesno važan događaj za talijansku šumarsku školu Drugi Internacionalni Kongres Šumarstva, koji je održan u Firenci u vremenu od 26. do 29. studenog 2014.g., punih 88 godina poslije prvog kongresa, pod naslovom „Projektirati budućnost šumskog sektora“. Kongres je okupio oko 450 autora iz cijeloga svijeta, a programirala i organizirala Akademija u suradnji s Regijom Toscana i Upravom državnih šuma.
U zaključcima Kongresa naglašena je važnost šuma za čovječanstvo, zbog odlučujućeg utjecaja na klimatološke promjene, poboljšanje općeg ekološkog stanja planete i doprinosa stvaranja vrijednih dobara i usluga za dobrobit društva.
Od ostalih aktivnosti Akademije navodimo kronološkim redom neke od njih:
– 3. travnja 2014. održana je svečanost inauguracije 63. akademske godine, gdje je kao glavna tema bila „Važnost multifunkcionalnosti šuma Europe“ (predsjednik dr. Pia Bucella)
– 19. svibnja 2014. je održano savjetovanje o gospodarenju i vrijednostima uloge prigradskih šuma u suradnji s Regijom Toscana
– 11. lipnja 2014. u Viterbu održano je savjetovanje na temu „Bioekonomije i šuma – sigurnost za opskrbu i okoliš“, organizirano u suradnji sa Sveučilištima Molise i Tuscia i drugim istraživačkim centrima
– 17. srpnja 2014. u Firenci je održano savjetovanje na temu „Fiorentinske šume – 15 godina brige i razvoja šumskog bogatstva fiorentinskog kraja“
– 25. srpnja 2014. u Arezzu je održan skup na temu „Gospodarenje šumskim zapaljivim materijalom zbog prevencija šumskih požara“ u suradnji s Talijanskom udrugom šumarstva i ekologije te Centrom za šumarska istraživanja
– 9. listopada 2014. održano je u Firenci savjetovanje o rezultatima istraživačkog projekta „Održivo gospodarenje šumama i divlji dvopapkari“
– 26–29. studenog 2014. održan je 2. internacionalni kongres šumarstva (već citiran).
Osim ovih aktivnosti Akademija je imala patronat nad mnogim projektima, sudjelovala u istraživačkim radovima zajedno s javnim ustanovama Italije i Europskim šumarskim institutom.
Akademija je nastavila redoviti istraživački rad (časopis i druge publikacije).
Nastavljen je rad na katalografiji monografija i drugih, razmjenom i darivanjem stečenih izdanja. Akademija je sudjelovala u financiranju trogodišnje stipendije za znanstvena istraživanja „Održivo gospodarenje poljoprivrednim, šumskim i prehrambenim resursima“ i „Nove metode u monitoringu šumskih i resursa okoliša“.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Pozdravni govori:
ALESSANDRO MANNI –savjetnik u gradskoj upravi
Zbog spriječenosti dr. Daria Nardella, načelnika u novoj upravi grada Firence, svečanost inauguracije je pozdravio Alessandro Manni, savjetnik u gradskoj upravi i načelnik općine San Godenzo.
Naglasio je da će nova Uprava nastaviti valorizirati prirodna bogatstva i okoliš koji predstavlja izuzetnu vrijednost. Tu je Nacionalni park Šuma Casentinesi, sa Monte Falterana i Fiorentinskim vratima. Tu je također talijanski model šuma „Montagne Fiorentine“ u općinama Valdarno i Valdisiere. Sve to zaslužuje posebnu brigu sviju nas, uz posebno važan doprinos Akademije.
ELISABETTA MEUCCI – povjerenica općine Firence
Prenijela je iskrene pozdrave iz općine Firence, posebno od gradonačelnika koji je upravo nju zadužio da predstavlja općinu. To je iz razloga što obavlja funkciju povjerenice za urbanizam, gdje je tema gradsko zelenilo od posebne važnosti.
Gradsko zelenilo i općenito okoliš, njegova zaštita i valoriziranje nalaze se u općinskim prioritetima. Zbog toga očekujemo da će ova tema zaslužiti pozornost vaše cijenjene Institucije.
ALESSANDRO BOTTACCI – voditelj Ureda za biološku raznolikost u Upravi državnih šuma
Prenio je pozdrave Šefa državnih šuma koji je zauzet u Rimu „u teškoj aktivnosti obrane naše Administracije“.
Naime, svi zaposlenici Državnih šuma, u centrali i provinciji su zaduženi da zaustave reformu Državnih šuma, kojima prijeti ukinuće ili ozbiljna promjena strukture.
Državne šume su radile brižljivo i kompetentno u vremenima kada svijetu prijeti opasnost smanjenja šumskih površina, neadekvatno gospodarenje i pretjerane sječe.
U cijelome svijetu evidentiraju se znakovi globalnih promjena, povećanje temperature, pojava obilnijih kiša i poplava, praćeno ubrzanim povećanjem ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova u atmosferi.
Dok je ostali svijet zabrinut ovom problematikom, u Italiji koja je sastavljena dobrim dijelom od teritorija visokog rizika, takve preokupacije ne postoje.
Oduvijek, po tradiciji, šumari su prisutni u obrani i zaštiti teritorija, vodnog režima, okoliša i biološke raznolikosti.
U toj situaciji Vlada Italije je odlučila reformirati Državne šume ili ih čak ukinuti i uklopiti u neki oblik Policijskih snaga.
U Državnim šumama smatraju da Italija u ovom razdoblju treba više nego ikada potrebu za doprinos kojega su davali stručnjaci državnih šuma za očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, što su tradicionalno savjesno obavljali gotovo 200 godina. Na tom putu su uvijek imali čvrsto uporište Akademije, što se očekuje i u ovim teškim okolnostima. U nadi glede pozitivnih promjena u budućnosti, zaželio je uspješan rad Akademije.
Valdo Spini: Značaj Međunarodnog dana šuma
Predsjednik Talijanskog udruženja kulturnih institucija i bivši Ministar okoliša u vladama Amata i Ciampia, održao je svoje izlaganje prilikom Inauguracije Akademije šumarskih znanosti. Međunarodni dan šuma (21. ožujka) obilježen je u godini kada se označava Međunarodna godina tla (2015.g.) i dani voda (22 ožujka), teme koje su međusobno čvrsto povezane.
Autor je naglasio važnost drveća (koja ne glasaju, ne protestiraju), koja čine šume, najveće bogatstvo okoliša od velikog i važnog utjecaja na prirodno okruženje.
Šume su oduvijek bile velika inspiracija umjetnicima, estetičarima, glazbenicima i književnicima (Dante, Shakespeare, Wagner i dr.). Šume daju život, mijenjaju se, sudjeluju u ljudskom životu, čine bitan element održivosti i ravnoteže.
Poznata je povijesna ekonomska važnost šuma. Drvo se koristilo za izgradnju brodova i građevina, te ostalih ljudskih potreba.
Velik je doprinos šuma u obrani tla, učvršćuju teren braneći ga od velikih kiša i poplava.
Šume su najbogatiji ekosustavi biološkom raznolikošću, što predstavlja veliku znanstvenu i etičku vrijednost i, zato je to objekt specifične konvencije OUN. Zbog svih tih čimbenika na Internacionalni dan šuma ključne su riječi „Šuma i klimatske promjene“, koje pozivaju na globalnu aktivnost protiv pretjeranog zagrijavanja okoliša i obranu šuma i šumskih zemljišta. Suprotstavljanje tom problemu ide u dva smjera: regulacija ljudske aktivnosti radi smanjenja emisije CO2 u atmosferi i očuvanje i razvoj prirodnog bogatstva šuma, koje imaju kapacitet apsorpcijeu CO2. FAO naglašava da održivo gospodarenje šumama predstavlja „borbenu liniju u ratu protiv klimatskih promjena“.
Protokol iz Kyota, potpisan 1997.g. primjenjuje se od 2005.g. s važnošću do 2020.g., trebao bi biti krajem ove godine modificiran na konferenciji u Parizu. Međutim, za obranu emisije CO2 i pravnu konvenciju ne postoji potpuno suglasje zemalja sudionica.
Na našoj planeti šume zauzimaju oko 4 milijarde hektara ili oko 31% kopnene površine, od toga na Rusiju, Brazil, Kanadu i SAD otpada više od polovine.
Po podacima FAO-a od 1990. do 2005.g. čisti gubitak šuma (uzevši u obzir novonastale šume) iznosi 72,9 milijuna ha

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 87     <-- 87 -->        PDF

ili 4,9 milijuna ha godišnje. Posljednjih godina taj proces se nastavlja, ali u laganijem ritmu, zahvaljujući važnim mjerama koje su poduzeli: Brazil, Kostarika, Čile, Ruanda, Kina i Vijetnam.
Generalni tajnik UN-a, Ban Ki-Moon u svojoj je poruci za Internacionalni dan šuma 21. ožujak 2015. naglasio važnost šuma za čovječanstvo, jer oko 1,6 milijardi osoba ovise o šumi za osiguranje hrane, goriva, skloništa i prihoda. Tri četvrtine slatke vode potječe iz šumskih vodenih bazena, a poslije oceana šume su najveći rezervoar ugljičnog dioksida. Zbog svih tih razloga klimatske promjene su bile glavna tema Međunarodnog dana šuma.
Površina šuma u Italiji iznosi oko 10 milijuna hektara, ili oko trećine nacionalnog teritorija. To je 5 % europske površine šuma. Tako Italija ima šesto mjesto u Europi po šumskoj površini (uz Švedsku, Finsku, Španjolsku, Francusku i Njemačku). Povećanje površina šuma u Italiji je oko 100000 ha godišnje, najviše zbog napuštanja poljoprivredne aktivnosti u planinama i prirodne konverzije pašnjaka u šume.
Talijanske šume su 65 % u privatnom vlasništvu, a javne površine su pretežito općinsko vlasništvo. Autor je naglasio važnost Nacionalnih parkova i ostalih zaštićenih površina u razvoju i povećanju šumskog fonda Italije.
Upozorio je na velike štete koje su imale u posljednje vrijeme talijanske šume zbog klimatskih promjena. Tako su velike štete pretrpjele i spomen šuma Vallombrosa te borove šume Forte dei Marmi i Versilia (5. ožujka 2015.g.).
2015.g. obiluje događanjima gdje šume u održivom razvoju imaju najvažniju ulogu. To treba biti zadatak političkog svijeta i javnog mišljenja, koje se treba očitovati u adekvatnoj senzibilnosti prema toj temi.
Roberto Fratini i dr.: Divlji dvopapkari i štete na šumskim formacijama
U ovom prilogu prikazani su rezultati istraživanja što ih je vodila ekipa znanstvenika iz Odjela za gospodarenje poljoprivrednim, prehrambenim i šumskim sustavima Sveučilišta u Firenci o štetama što ih čine divlji dvopapkari na pokusnim površinama u Toscani. Zbog sve većeg interesa za ovu problematiku izrađen je projekt „Održivo gospodarenje šumama i divlji dvopapkari“ (GEFORUS), kojemu je cilj verificirati odnos šteta i populacija dvopapkara u raznim fazama rasta šume, što se očituje u smanjenju prirasta, produženju turnusa sječe (kod kestenovih kultura) i dr.
Analizi šteta je prethodio opis tehnike obrane od šteta što ih uzrokuju dvopapkari i troškova za sredstva prevencije koje aktualno postoje. Različite metode prevencije šteta od divljači mogu se podijeliti u dvije grupe: izravna i neizravna metoda.
U prvu grupu spadaju metode koje neizravno odvraćaju divljač zvučnim ili optičkim sredstvima, dok u izravne metode spadaju „fizičke“ i „psihološke“ barijere. Kada se govori o fizičkim barijerama misli se na tradicionalne ograde koje sprječavaju divljač da prodire u štićene zone. Koncept psiholoških barijera zasniva se na kažnjavanju akcije, na kojemu se temelji funkcioniranje elektriziranih ograda. U izravne metode spadaju i biološki i kemijski repelenti koji sprječavaju bršćenje lišća i guljenje kore (koje najviše čine Cervidae).
Prilikom obnove sastojina nakon gole sječe najčešće se primjenjuje:
a) Individualna zaštita posađenih biljaka.
b) Uporaba ograda, većih i manjih dovoljnih za zaštitu određene površine.
c) Uporaba zvučnih uznemiravača te zaštita pomoću ultrazvuka.
Prednost bioakustičnih signala ju u tome što se životinje na njih ne privikavaju, jer ih upotrebljavaju u životu (npr. upozorenje na opasnost).
Štete na šumskim površinama ustanovljuju se na bazi procjene i mjerenja te se podaci statistički obrađuju. Analiza šteta na pojedinim parcelama omogućuje stvaranje grupe podataka koja služi za usporedbu vrijednosti šteta i troškova primjene zaštitnih sredstava.
Ukoliko su štete na pojedinim površinama u tolerantnim okvirima, nije opravdano primjenjivati skupa zaštitna sredstva, pa je odgovornim institucijama povoljnije platiti iznose šteta. U mnogim slučajevima je ipak potrebno primjenjivati sredstva zaštite te se učinkovitosti raznih metoda i dalje istražuju.