DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 38 <-- 38 --> PDF |
uočiti sušenje i savijanje napadnutih iglica, ali se isto ne primijećuje iz daljine. Nakon 15 – 20 dana vrhovi stabala i bočni izdanci poprimaju crvenkastu, a pozom hrđavocrvenu boju (slika 13). Prilikom ishrane odlomljeni nepojedeni dijelovi iglica padaju s grana, i u slučaju jačeg napada pri toplom i mirnom vremenu može se čuti šum koji nastaje grickanjem i padanjem velikog broja odgriženih nepojedenih dijelova te ekskremenata. S vremenom crvenkaste iglice poprimaju sivocrvenu boju te otpadaju sa stabla. Prilikom jačeg pljuska, sve odgrižene i više oštećene iglice voda ispere sa grana pa nestaje crvenila krošanja, a javlja se prorijeđenost tj. uočava se nedostatak iglica. S obzirom da se radi o asimilacijskom aparatu koji biljci osigurava gradivne materije, njegov nedostatak izaziva umanjenje visinskog i zapreminskog prirasta stabla. Napadnuto stablo gubi 26-38% zapreminskog prirasta u godini jačeg napada i još 11% tijekom nekoliko godina nakon toga (Klemt i drugi, 2009). Prema Holuša i Lubojacký (2007) smrekina osa listarica je opasan štetnik koji utječe na destabilizaciju zdravstvenog stanja šuma četinjača u svim europskim zemljama. Uzastopni golobrsti od nekoliko godina uzrokuju sušenja vrhova i na kraju cijelog stabla. Također, štetno djelovanje je jače izraženo na stablima koja rastu na mjestima izvan prirodne granice rasprostranjenja (Holonec i drugi, 2004). Područje i metode istraživanja Research Area and Methods Predmetna šumska kultura smreke nalazi se u području sjeverozapadne Bosne, 8 km sjeverno od grada Ključa, na |