DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 64     <-- 64 -->        PDF

ISTRAŽIVANJE FENOTIPSKE PLASTIČNOSTI HRASTA LUŽNJAKA U SVIJETLU BUDUĆIH KLIMATSKIH PROMJENA
Krunoslav Sever
U proteklih nekoliko desetljeća šumsko drveće počelo se suočavati s negativnim utjecajima globalnih klimatskih promjena u smislu povećanja temperature, opadanja količine oborina i preraspodjele oborina s vegetacijskih na zimske mjesece. Štoviše, predviđa se da će navedenim utjecajima u budućnosti šumsko drveće biti izloženo još i više. Osjetljivost Europe na klimatske promjene ima izražen gradijent sjever – jug, a rezultati mnogih studija ukazuju da će južna Europa (južnije od 47°N) biti najteže pogođena. Očekuje se da će sadašnja topla i polusuha klima južne Europe postati još toplija i suša, ugrožavajući hidroenergetsku, poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju tog područja. Ovi dugoročni trendovi podudaraju se s predviđenim povećanjem učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih pojava, što dodatno predstavlja nove izazove za gospodarenje šumama. Prema tomu, ekstremne klimatske pojave posebno su značajne za šumarstvo budući da utječu na rast, produktivnost, preživljavanje i obnovu šumskih ekosustava u većoj mjeri nego postepene promjene prosječnih klimatskih uvjeta. Budući da šumarsko planiranje odlikuje dugoročnost (npr. izbor prikladne vrste drveća, provenijencije ili načina gospodarenja) i da ono nužno uključuje kompleksne interakcije između ekoloških i socijalnih čimbenika, nesigurnost povezana s klimatskim promjenama posljedično vodi ka višim proizvodnim rizicima u šumarskom sektoru. Predviđanja vezana uz promjene rasprostranjenosti šumskih vrsta i šumskih ekosustava ukazuju na izražene negativne posljedice za gospodarsku situaciju šumovlasnika. Stoga će ciljevi i praksa gospodarenja šumama zahtijevati  određene promijene i prilagodbe kako bi se smanjila ugroženost i omogućila njihova prilagodba budućim klimatskim promjenama.
Jedan od načina na koji se može bolje upoznati utjecaj budućih klimatskih promjena na opstojnost pojedinih populacija šumskoga drveća je njihovo eksperimentalno izlaganje izmijenjenim okolišnim čimbenicima (smanjena količina oborina i nedostatak vode u tlu, povišena temperatura zraka, povišena koncentracija CO2 u atmosferi i dr.) s obzirom na različite scenarije predviđenih klimatskih promjena. U skladu s tim, neki od vodećih znanstvenih instituta u Europi koji se bave istraživanjem ove i slične problematike opremljeni su odgovarajućom infrastrukturom (Slika 1.) koja im omogućuje simuliranje različitih klimatskih scenarija kojima se izlaže šumsko drveće, s ciljem utvrđivanja njegove fenotipske plastičnosti na populacijskoj i/ili individualnoj razini. Po definiciji, fenotipska plastičnost je sposobnost jednog genotipa da neke od svojih fenotipskih značajki (početak listanja, početak starenja i opadanja lišća, intenzitet asimilacije, intenzitet transpiracije, dinamika prirasta i dr.) pod utjecajem okoline mijenja tijekom svoga razvoja i na taj se način prilagođava novonastalim uvjetima u okolišu.
Potaknuti atraktivnošću novijih spoznaja vezanih uz fenotipsku plastičnost šumskoga drveća i klimatskih promjena, znanstvenici sa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osmislili su projektni prijedlog pod naslovom „Fenotipska i genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Europe“. Projektni prijedlog je u lipnju 2015. godine prihvaćen za financiranje od  Republike Hrvatske s 15 % ukupnih sredstava, dok ostalih 85 % sredstava