DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 65     <-- 65 -->        PDF

osigurava Europska unija kroz namjenska bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru Prioriteta 3 Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, Mjere 3.2 Razvoj ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007.-2013.
Jedan od glavnih ciljeva spomenutog projekta je utvrditi i međusobno usporediti fenotipsku plastičnost ukupno devet populacija hrasta lužnjaka s području Europe. Na taj način bilo bi moguće saznati hoće li buduće klimatske promjene u is­toj mjeri i na isti način utjecati na populacije hrasta lužnjaka iz sjevernoga, srednjeg ili južnoga dijela Europe. Trenutno to nije sasvim poznato, te se za sada predviđa da bi zbog prostorne varijabilnosti klimatskih promjena populacije šumskoga drveća iz Južne i Jugoistočne Europe (kamo spada i Re­publika Hrvatska) mogle biti suočene sa znatno većim rizikom izumiranja nego populacije iz srednje i sjeverne Europe.
U skladu s tim u jesen 2013. godine sakupljen je žir iz devet odabranih prirodnih populacija hrasta lužnjaka, od kojih je pet s područja Europe (Estonija, Litva, Poljska, Mađarska i Italija), a četiri s područja Hrvatske (Vinkovci, Koška, Repaš i Karlovac). Iz tog sjemena na Šumarskom su fakultetu uzgojene biljke koje su u proljeće 2014. godine pojedinačno posađene u 50-litarske PVC posude. Na taj način osnovan je pokusni nasad, koji je smješten u odgovarajući plastenik s ciljem da se biljkama omoguće što povoljniji uvjeti za normalan rast i razvoj (Slika 2). Svaka populacija u pokusnom nasadu zastupljena je sa 10 familija srodnika iz slobodnog oprašivanja (familiju srodnika predstavljaju biljke koje potječu od zajedničkog majčinskog stabla), a svaka familija s osam biljaka na kojima se trenutno provode određene istraživačke aktivnosti s ciljem boljeg upoznavanja fenotipske plastičnosti europskih populacija hrasta lužnjaka. To su:
1. Izmjera fizioloških svojstava
– Vodnoga potencijala u lišću
– Intenziteta asimilacije CO2  i transpiracije H2O
– Provodljivosti puči za CO2 i H2O
– Efikasnosti fotosustava II
– Koncentracije klorofila i dušika u lišću
2. Izmjera morfoloških svojstava
– Visinskoga rasta vršnoga izbojka
– Debljinskoga rasta debla
3. Fenološka motrenja listanja
– Početak listanja i razvoj proljetnih izbojaka
– Razvoj sekundarnih izbojaka s pripadajućim lišćem
– Starenje i opadanje lišća.
Čitav eksperiment postavljen je sukladno dizajnu randomiziranog potpunog blok sustava s dva ponavljanja (tretmana). Biljni materijal u prvom ponavljanju (kontrolni tretman) konstantno je izložen visokom sadržaju vlage u tlu (45 – 50 %), dok je biljni materijal u drugom ponavljanju (sušni tretman) izložen suši (potpuna odsutnost zalijevanja) sve do pojave prvih vidljivih simptoma sušnoga stresa (venuće ili žućenje listova), što nastupa polovicom srpnja. Nakon toga sušni tretman se prekida zalijevanjem i podizanjem sadržaja vlage u tlu na razinu kontrolnoga tretmana koja se dalje održava do kraja vegetacijskoga razdoblja. Usporedbom paralelno prikupljenih podataka na biljkama iz sušnog i kontrolnog tretmana bit će moguće na ispravan način utvrditi fenotipsku plastičnost svake populacije uključene u eksperiment. Prema tome, populacije koje bi se odlikovale širom fenotipskom plastičnošću bile bi prikladni poligon za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala s većim potencijalom prilagodbe na buduće klimatske promjene.
Potencijal i znanstvena relevantnost rezultata koji bi mogli proizaći iz ovog istraživanja najbolje se ogleda u interpretaciji zaključnih napomena srodnih istraživanja koja su do sada provedena, a čiji su rezultati nedavno objavljeni. Prema njihovim zaključcima, prilikom provedbe sličnih istraživanja u budućnosti bilo bi nužno uključiti populacije sa što šireg područja Europe. Jedino je na taj način moguće dobiti jasniji utvrditi u sposobnost prilagodbe pojedinih populacija hrasta lužnjaka na buduće klimatske promjene.
S obzirom da fenotipska plastičnost hrasta lužnjaka do sada nije istraživana na biljnom materijalu sa tako širokoga područja rasprostranjenosti (od Estonije do Italije), postoje dobre šanse da se ovim istraživanjem detaljnije upozna mogućnost  prilagodbe hrasta lužnjaka na buduće klimatske promjene. Osim toga, rezultati ovoga istraživanja mogli bi doprinijeti boljem upoznavanju genetske raznolikosti hrasta lužnjaka sa šireg područja njegova areala, što je trenutno također vrlo slabo istraženo.