DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 72     <-- 72 -->        PDF

legalna ponuda svih vrsta klasa trupaca u Hrvatskoj na godišnjoj razini je oko 2,9 milijuna m3 (hrast lužnjak 19,9 % i kitnjak 7,5 %; bukva 38,0 %; jasen 4,9 %, grab 3,2 %, jela – smreka 18,47 %; ostalo 7,75 %).
Eksperti sedamdesetih godina prošlog stoljeća procjenjivali su da je tadašnja planska drvna industrija Hrvatske, zaostajala u razvoju prema drvnoj industriji razvijenih zemalja Europe za tri do četiri srednjoročna razdoblja. U današnje vrijeme drvno prerađivačka industrija Hrvatske s tradicijom od četvrt stoljeće tržišnog gospodarstva i kao članica EU u odnosu na istu granu u razvoju zaostaje jednako ako ne i više. Postavlja se pitanje zašto bogatstvo šumskim fondom za razvoj drvno prerađivačke industrije i primjenu drvne sirovine u arhitekturi i građevinarstvu, nije za Hrvatsko gospodarstvo komparativna prednost.
Uzroci zaostatka u razvoju drvno prerađivačke i prateće Hrvatske industrije kroz razdoblje od polovice prošlog stoljeća do danas mnogostruki su i moraju se promatrati integralno, ali jedan od osnovnih je taj što u planskom gospodarstvu, pa ni danas u tržišnom gospodarstvu u, zadnjih četvrt stoljeća hrvatski šumski fond koji je i dalje u pretežno u državnom pa i u privatnom, nema stvarno odgovorne vlasnike. Stoga strukturne promjene trebaju obuhvatiti i šumarstvo u drvno prerađivačku industriju u cjelini.
U šumarstvu strukturne promjene osim unapređenja održivog razvoja šuma i naročito tla, treba obuhvatiti i primjenu tržišne regulative EU kod prodaje šumskih sortimenata. Za očekivati je da će prodaja šumskih sortimenata po načelu zajedničkog EU tržišta kod drvno prerađivačke industrije, izazvati kroz „kontroliranu destrukciju“ pozitivnu selekciju u pravcu smanjenja primarnih, a povećanje kapaciteta u višoj fazi prerade.
Srednjoročnom provedbom takvih strukturnih promjena i poticanje novih ulaganja u više stupnjeve finalizacije uz podjelu rada i specijalizaciju, stvorili bi se preduvjeti za proizvodnju proizvoda temeljenih na znanju. Na taj način, tek u drugom srednjoročnom razdoblju moglo bi se očekivati povećanje zaposlenosti sa sadašnjih 21.270 u 2014. na oko 27.300 djelatnika poslije 2020. Godišnji prihod od sadašnjih oko 8,447 milijardi kn u 2014. mogao bi se povećati na oko 15,757 milijardi kn poslije 2020., a izvoz s nepovoljnom strukturom sa 4,281 milijardi kn mogao bi se povećati s većim udjelom proizvoda s novo dodanom vrijednošću, na oko 9,896 milijardi kn.
Prema više ekspertnih SWOT analiza slabosti koje su uzrok „prokletstva resursa“ u državnom poduzeću „Hrvatske šume“ d.o.o, kao vlasniku 78 % šumskog zemljišta ili oko 2,13 milijuna ha su:
• Nepostojanje jasnog strateškog usmjerenja i nejasan status dodatnih djelatnosti – spori proces restrukturiranja • Upravljanje kadrovima (ljudskim potencijalima) – nefleksibilna politika zapošljavanja koja svoje uporište ima u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta, a ne u planovima koje je potrebno provesti, kriteriji zapošljavanja, upravljanje kadrovima kroz proizvodni ciklus, efikasnost zaposlenika • Sustav stimulacije – postojeći sustav obračuna osnovne plaće i stimulativnog dijela plaće koji nije jasno povezan s individualnim učinkom i doprinosom; • Organizacija nabave – centralizirana nabava, odgovornost za pravovremeno naručivanje ne nastaje tamo gdje je narudžba zaista i potrebna, nekonzistentnost u nabavi opreme i vozila što otežava održavanje i znatno povećava troškove • Organizacija prodaje – nejasna pravila za dodjelu ugovora, mali udio domaćih i međunarodnih licitacija u ukupnoj strukturi prodaje, prodajni asortiman koji se nudi na licitacijama i formiranje prodajnih cijena po netržišnom načelu • Neiskorištenost infrastrukturnih i prostornih kapaciteta • Upravljanje kvalitetom – kvaliteta drveta koje se daje na prodaju, sušenje drva, oštećenja pri izvlačenju i transportu: sanacija; loša iskoristivost drvne mase (razvoj biomase) • Uloga i funkcije Direkcije – ne pruža adekvatnu podršku u razvoju svih djelatnosti po upravama šuma podružnicama.
Isto tako prema više ekspertnih SWOT analiza slabosti koje su uzrok „prokletstva resursa“ u vlasniku privatnih šumo posjednika koje u šumskoj površini Hrvatske imaju udio oko 22 % ili oko 0,60 milijuna ha su:
• Rascjepkani i usitnjeni šumo posjedi (prosječno manje od 0,5 ha) • Nesređeni imovinsko – pravni odnosi • Nedovoljna educiranost privatnih šumo posjednika • Veliki udio degradiranih šuma u vlasništvu privatnih šumo posjednika • Nemogućnost mobilizacije drvne mase • Neuređeno tržište drvnih i ne drvnih šumskih proizvoda • Nedovoljna otvorenost šumskih kompleksa – slaba dostupnost • Nedostatak okrupnjivanja i udruživanja šumo posjeda • Nedostatak savjetodavne službe • Nedovoljno korištenje dostupnih EU fondova.
Prema više ekspertnih SWOT analiza slabosti drvno prerađivačke industrije u Hrvatskoj su:
• Loša struktura proizvoda (dominiraju primarni u odnosu na finalne proizvode i primjenu drva u arhitekturi i građevinarstvu) • U većini gospodarskih subjekata niska tehnološka razina i zastarjela tehnologija • Nizak stupanj razvoja, podjele rada i specijalizacije • Niska produktivnost • Nedostatak kapitala za istraživanje i razvoj • Nedovoljne investicije • Nerazvijeno tržište suhe piljene građe kao preduvjeta za specijalizaciju i podjelu rada • Aprecirana domaća valuta • Visok trošak kapitala • Višekratno prevelik broj tehnološki neopremljenih kapaciteta primarne prerade u odnosu na kapacitete finalne proizvodnje • Usitnjenost i nepovezanost proizvođača • Nedostatak marketinga