DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 73     <-- 73 -->        PDF

i promocijskih aktivnosti • Neodgovarajući i neatraktivan dizajn finalnih proizvoda • Nedostatak menedžerskih vještina • Nedostatak znanja u upravljanju sofisticiranim numerički upravljanim strojevima • Mala efikasnost zbog loših sustava planiranja i kontrole • Neadekvatno obrazovanje i stručno usavršavanje radne snage • Nepostojanje tržišno poznatih brendova • Nerazvijen sustav osiguranja kvalitete • Neodgovarajući odnosi s javnošću • Rascjepkanost, slaba suradnja i nedovoljno povezivanje subjekata • Slaba supstitucija uvoznih finalnih proizvoda od drva.
Prema ekspertima okupljenih oko HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA mjere prema „blagodati“ šumskog resursa u Hrvatskoj su:
• Integralno sagledavanje problema i stvaranje preduvjeta za održivi razvoj poljoprivrede, šumarstva i drvno prerađivačke industrije, vodnog gospodarstva, zaštitu prirode i ruralni razvoj; reorganizirati i kadrovski ekipirati (sada Ministarstvo poljoprivrede) • Revidirati dugoročnu viziju i nacionalnu strategiju razvoja šumarstva i drvne prerađivačke industrije, vodnog gospodarstva, zaštitu prirode i ruralni razvoj • Provesti nacionalnu strategiju šumarstva i drvne industrije, ali i ruralnog razvoja kojom će se uskladiti raspolaganje poljoprivrednim i šumskim zemljištem. • Izraditi i usvojiti novi Zakon o šumama i sve pod zakonske akte te zakonske propise iz područja poljoprivrede, vodnoga gospodarstva, cestogradnje i zaštite prirode. • Gospodarenje šumama učiniti neovisnim od političkih i drugih interesa zbog zaštite šume kao općega društvenog i ustavnog dobra za Republiku Hrvatsku. U tom smislu ne mijenjati Zakon o koncesijama koji propisuje sljedeće: „Koncesija se ne može dati na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske“ • Depolitizirati sustav i popraviti utjecaj struke u trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. U njegovom budućem poslovanju kvalitetnije iskoristiti širi spektar djelatnosti kako bi se gospodarilo prostorom i šumskim dobrom, a ne samo sirovinom. • Provesti decentralizaciju sustava Hrvatskih šuma, u kojem bi Direkcija imala ovlasti kontrolnih mehanizama praćenja poslovanja Podružnica, koje bi imale samostalnost pri odlukama o investicijama (u okviru vlastitih financijskih sredstava), raspisivanjima natječaja, javnim nabavama i sl. Temeljem ostvarenih financijskih potencijala omogućiti Podružnicama sudjelovanje u projektima razvoja lokalnih samouprava na čijem je prostoru šuma • Šumom treba gospodariti multidisciplinarno na održiv način koristeći sve potencijale prostora. Omogućiti stručnjacima kreativan rad s ovlastima i odgovornošću bitnim za unaprjeđenje sektora. Na svim razinama kadrove birati prema znanju i sposobnostima. • Izračunati visinu potrebne naknade za općekorisne funkcije šuma kojom bi se zadovoljile svi segmenti dosada uključeni u sufinanciranje iz ovih sredstava te isto ugraditi u novi Zakon o šumama. Inovativni financijski mehanizmi također će biti potrebni za mobiliziranje financiranja i iz javnih i iz privatnih izvora, posebice za plaćanje usluga ekosustava (općekorisnih funkcija). Šumarstvo treba aplicirati u fondovima EU za ruralni razvoj • Transparentnom prodajom drvne sirovine, usklađivanjem cijene drvne sirovine sa stanjem na tržištu da bi potaknuli finalizaciju. Drvnoj industriji treba pomoći drugim gospodarskim mjerama, jer se do sada pokazalo da samo jeftina sirovina nije rezultirala njezinim razvojem • Prihvatiti novu strategiju EU za šume i sektor koja se temelji na šumama, posebice vezano za ruralni razvitak.
Umjesto zaključka
Na osnovu navedenih iskustava zemalja bogatih resursima i uspoređujući stanje šumskih resursa u Hrvatskoj, može se zaključiti da se teorija „prokletstva resursa“ može primijeniti i na Hrvatsku. Primjena takve teorije na šumski fond unazad sedamdesetak godina, ponajprije se bazira na neodgovornom odnosu svih titulara vlasništva, na prevelikom udjelu izvoza drvne sirovine i poluproizvoda u najnižem stupnju obrade te na znatnom zaostatku Hrvatske za razvijenim zemljama drvno prerađivačke i prateće industrije. S upotrebom termina „prokletstvo resursa“ želi se ukazati na pravo stanje u šumarstvu i drvno prerađivačkoj industriji te utjecati na asocijacije drvno prerađivačke industrije Hrvatske da prestanu s hvalospjevima o udjelu izvoza u ukupnom izvozu RH, te pozitivnom robnom razmjenom. Pri tome namjerno zanemaruju nepovoljnu i nacionalno štetnu strukturu izvoza. Neobjektivno koncipiranim izvješćima tih asocijacija izvršen je pritisak na Ministarstva poljoprivrede, da se i nakon ulaska na tržište EU, ne prelazi na tržišno formiranje cijena sirovine. Nastavkom dogovornog formiranja cijena iz prethodnog sustava u tržišnom gospodarstvu Hrvatske, otvara se mogućnost crnog tržišta, mita i korupcije te bogaćenje užeg kruga poduzetnika. Samo stalnim spominjanjem šumskog fonda kao komparativne prednosti za drvno prerađivačke industriju Hrvatske, bez pokretanja navedenih sustavnih mjera od strane Vlade, ne mogu se očekivati nikakve pozitivne promjene. Iz obima predloženih mjera za izlazak iz razdoblja „prokletstva resursa“, može se vidjeti da je to dugoročan proces i ponajprije zadatak barem tri Vlade uz intenzivno korištenje vlastite pameti i uz stalno podizanje kulture rada.