DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ČUDESNO LIJEPA PRIRODNA BAŠTINA Alojzije Frković Prirodna baština i prirodne ljepote Primorsko-goranske županije u više su navrata u obliku posebnih publikacija i knjiga predstavljene ljubiteljima prirode, ukazujući tako na vrednote koje pružaju zaštićena područja ove Županije. Tako je u obliku džepnog vodiča 2002. izdana knjižica Kako zaštititi prirodu u Primorsko-goranskoj županiji? – Vodič kroz propise i vrste, a 2003. pod uredničkim vodstvom mr. sc. Marka Randića i u nakladi Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje, izdana opsežna knjiga obima preko 300 stranica Prirodna baština Primorsko-goranske županije - vrijednost koja nestaje. Kako su obje ove publikacije naišle na velik odaziv čitatelja i ubrzo su rasprodane, a kako bi ukazala na vrednote koje pružaju zaštićena područja ove „plavo-zelene“ Županije, ista 2006. izdaje novo džepno izdanje simpatične knjižice bogato ilustrirane pod naslovom Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije. Uz predstavljanje knjige i izložba prirodoslovne fotografije Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina 11. prosinca 2015. u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji, Javna ustanova „Priroda“ Rijeka, uz otvorenje izložbe prirodoslovne fotografije, predstavila je svoje novo, ovoga puta, divot izdanje knjige Čudesno lijepa prirodna baština Primorsko-goranske županije. Kako to proizlazi iz pera urednice izdanja mr. sc. Sonje Šišić, jedan od najvažnijih razloga da se pristupilo potpuno novom izdanju knjige o prirodnoj baštini, bila je činjenica „da je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji u vrijedna prirodna područja uvršteno i više stotina Nature 2000 područja“. U knjizi je osim ovih područja, koje se na europskoj razini smatraju rijetkima i ugroženima, opisano još trideset i jedno zaštićeno područje, kojima osim JU „Priroda“ upravljaju i ustanove Nacionalni park Risnjak i Park prirode Učka. Knjiga obima 471 stranice, velikog kvadratnog formata 22x21,5 cm, uz Predgovor, Riječ urednice i Uvoda, podijeljena je u pet tematskih cjelina: Podmorje (9), Otoci (27), Priobalje (11), Gorje (28) i Podzemlje (5). Brojke u zagradi predstavljaju broj opisanih lokaliteta. Posebnu vrijednost knjizi daju prekrasne fotografije krajobraza, raslinja, drveća, spilja, arboretuma, cvijeća, ptica, gljiva, od kojih su neke u velikom formatu poput postera krasile interijer opatijskog umjetničkog paviljona. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Predstavljajući knjigu, ali i Županiju, u Predgovoru knjizi župan Zlatko Komadina je istakao da za Primorsko-goransku županiju možemo slobodno kazati da svojom živom i neživom prirodom predstavlja Hrvatsku u malom. Čine je tri osnovne subregionalne cjeline: Gorski kotar, priobalje i kvarnerski otoci, koje zbog međusobno različitih klimatskih, vegetacijskih, hidrografskih, pedoloških i drugih čimbenika nisu geografski homogene. Upravo ta raznolikost područja, naglašava župan, rezultirala je iznimnim bogatstvom biološke raznolikosti, pa se malo regija u ovome dijelu svijeta može pohvaliti činjenicom da na tako relativno malom prostoru (3 587 km2 kopnenog i otočnog dijela i 4 344 km2 mora ili sveukupno 7 931 km2) ima čitavu lepezu raznolikih staništa, krajobraza te biljnih, životinjskih i gljivjih vrsta. Kada je o Natura 2000 riječ, onda valja istaći da ista u ovoj Županiji broji 110 lokaliteta, obuhvaćajući gotovo 75 % kopnene te 16,36 % površine mora. U uvodnom dijelu knjige, kako je to naprijed navedeno, autori nas nešto podrobnije informiraju o prirodnim osobitostima, zaštićenim područjima i Ekološkoj mreži Natura 2000 Primorsko-goranske županije, prisjećajući se pritom dvojice prirodoslovaca, putopisca Dragutina Hirca i botaničara Ive Horvata, koji su dali značajan doprinos poznavanju i razvoju zaštite prirode ovoga dijela Lijepe Naše. Tu su kartografski prikazi svih zaštićenih područja, Natura 2000 područja značajnih za čuvanje ptica i staništa te Popis zaštićenih područja prema nacionalnim kategorijama zaštite. Šuma crnike na Kalifrontu – najočuvanija šuma hrasta crnike na Sredozemlju Prvo poglavlje knjige Podmorje detaljno nas upoznaje sa životom u moru, obalnim lagunama, grebenima, muljevitim i pješčanim dnima, morskim spiljama, uvalama i zaljevima izloženim naizmjence bilo zraku bilo moru. Izdvojen je dobri dupin (Tursiops truncatus) jedan od najrasprostranjenijih naših dupina za kojega je cresko-lošinjski arhipelag, poznatiji kao Kvarnerić, od posebne važnosti za razmnažanje i održanje ovoga sisavca. Poglavlju Otoci posvećeno je punih 176 stranica knjige , u kojemu su posebno obrađeni ne samo naši najveći otoci poput Krka, Cresa i Lošinja, već i oni manji kao Košljun, Prvić, Sv. Grgur, Dolina, Veli Osir, Zabadarsko, Teče, Vele i Male Srakane, Susak. Unutar pak tih otoka opisani su i neki značajniji lokaliteti. Bilježimo tako podatak, za nas šumare posebno zanimljiv, da se danas park-šuma Čikat, koja je sve do kraja 19. st. bila gola i pusta, počevši od 1886. počela pošumljavati pod vodstvom istaknutog lošinjskog prirodoslovca Ambroza Haračića. Ovo se dijelom odnosi i na šumu Pod Javori na Velom Lošinju gdje se danas nalazi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 77 <-- 77 --> PDF |
lječilište za alergijske bolesti. U okviru ovog poglavlja opisana je šuma crnike na Glavotoku, park-šuma Komrčar na Rabu, šuma Dundo unutar poluotoka Kalifront, koju autor ocjenjuje kao jednu od najljepših i najočuvanijih šuma hrasta crnike na Sredozemlju. Kanjonski efekt doline Rječine Posebno mjesto u knjizi ima poglavlje Priobalje u kojem je opisano više značajnih lokaliteta, poput triju perivoja u Opatiji: perivoja Angiolina, čiji početak datira daleke 1844. kada je riječki patricij Higinio Scarpa podigao ljetnikovac, vilu Angiolinu, perivoj Margarita i perivoj sv. Jakova unutar kojega se nalazi spomenuti umjetnički paviljon. Kanjonu i dolini Rječine, kao području ekološke mreže Natura 2000, dana je odgovarajuća pozornost. Ne bez razloga. Naime, tu je u okviru tzv. „kanjonskog efekta“ do sada evidentirano i determinirano 1190 vrsta biljaka, papratnjača i sjemenjača, što je velik broj vrsta na tako razmjerno malom području. U ovom poglavlju posebnu pozornost čitatelja zaokuplja predstavljanje lokaliteta Gornje Jelenje prema Platku, Krmpotsko, padine Velog vrha, Pleteno iznad Novog Vinodolskog i dr. Kako knjiga sadrži pregršt interesantnosti manje poznatih široj javnosti, spomenut ćemo samo visinski travnjak Pleteno, na kojem je, ističu autori, utvrđena nazočnost jedne od najugroženije vrste mrava iz roda Myemica, koja se nalazi na IUCN-ovoj listi najugroženijih životinjskih vrsta. No, prava zanimljivost vezana uz tu vrstu mrava je leptir plavac (Macudinea rebeli)), koji se upušta u zanimljiv odnos s tim mravom. Naime, gusjenice tog leptira s mravima žive u parazitsko-simbiotskom odnosu, što će reći da obje vrste imaju od tog odnosa korist. Prostor nam ne dozvoljava da taj fenomen podrobnije obrazložimo. Kanjon Velike Belice uvršten u EU Direktivu o staništima Slijedi četvrto, čitateljima našeg staleškog glasila, najinteresantnije područje. Riječ je o gorskom zaleđu Županije, opisanom pod nazivom Gorje, obima 174 stranice i s opisanih 28 lokaliteta. Uz već dobro nam znane opise jedinog nam strogog prirodnog rezervata Primorsko-goranske županije – Bijele i Samarske stijene, Učku i Ćićariju, Risnjak, Japlenški vrh, Vražji prolaz i Zeleni vir, Bjelolasicu, Matić poljanu, Gumance, izvor Kupe i dr., ima tu pomno opisanih manje poznatih lokaliteta poput Velike i Male Belice u kanjonskom dijelu Kupe, potoka Gerovčica, perivoja uz dvorac u Severinu na Kupi i mnogih drugih. Obje Belice, Velika i Mala, rijetke su očuvane hidrološke pojave izdašne vodom, od kojih je za Malu Belicu znanstveno potvrđena veza njena toka s ponorom Lokvarka i onim u Delnicama. Stanišni tip aluvijalnih šuma s crnom johom i gorskim javorom (Alno-Padion) fragmentarno zastupljen u kanjonu Velike Belice, zbog rijetkosti i ugroženosti, uvršten je u EU Direktivu o staništima, zbog čega je dolina rječice uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. U knjizi se našao detaljan opis manje nam poznatog izvora Gerovčica, čije vode gromadno izbijaju niz okomite stijene tik zaselka Zamost, a koja se nakon kratkog toka ulijeva u Čabranku. Gerovčica je stanište ugrožene vrste potočnog raka (Austropotamobius torrentium) , pa je njezin vodotok također uvršten u ekološku mrežu Natura 2000. Ne spominjući posebno Bjelolasicu – „krov“ Gorskog kotara (1534 m), valja pripomenuti da je taj masiv od posebne važnosti za očuvanje planinskog kotrljana (Eryngium alpinum), kojemu je upravo tu najgušća populacija. U potpisu slike kotrljana stoji da je „riječ o iznimno rijetkoj biljci koja je zbog privlačnog izgleda često na meti neupućenih planinara“. Peto poglavlje knjige posvećeno je Podzemlju, točnije spiljama, jamama i ponorima, kojih na ovom krškom području izgrađenom od topivih stijena ne nedostaje. Neki od tih lokaliteta otvoreni su za javnost, drugi pak zatvoreni i zaštićeni s razlogom. Većina pitke vode na krškom području dolazi upravo iz krških podzemnih izvora! U ovom je poglavlju našla svoje mjesto Zametska pećina, ponor Gotovž, znana nam spilja Lokvarka, spilja u Tomićinoj dragi i druge. Naslijeđe ne smijemo štititi od ljudi, već ga unaprjeđivati I na kraju Pogled u budućnost, kao završno poglavlje knjige iz pera doc. dr. sc. Koraljke Vahtar Jurković, pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije. Izdvojili smo sljedeću njenu misao: „Nasljeđe ne smije biti samo spomenik prošlosti, zaštićeni objekt, već aktivan čimbenik - kreativan subjekt suvremenog života te kulturnog, društvenog, gospodarskog i prostornog razvoja zajednice“. Ili pojednostavljeno, kako je to rekao akademik Mladen Obad Šćitaroci: „Naslijeđe ne smijemo štititi od ljudi, nego ga treba unaprjeđivati za ljude i buduće naraštaje“. Uza sve hvale autorima tekstova knjige, ona ne bi bila ni izdaleka „tako čudesno lijepa“ da u njoj nema tako čudesno lijepih, ponovit ćemo još jednom, fotografija krajolika, šuma, šumskog drveća, grmlja, prizemnog rašća, cvijeća, leptira, ptica, životinja…kojima je ilustrirana. Autorstvo potpisuje njih 35, od kojih izdvajamo njih šestero najzastupljenijih: Marko Randić (72 fotografije), Patrik Krstinić (66), Želimir Gržinčić (61), Sunčica Strišković (42), Ivana Rogić (20) i Stanislav Horaček (11). Autori tekstova su: Irena Jurić, Patrik Krstinić, Marko Modrić, Marko Randić, Ivana Rogić, Sunčica Strišković i Sonja Šišić. Grafičko uređenje i grafičku pripremu potpisuje Tempora Rijeka, a tisak AKD d.o.o. Zagreb. |