DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Predstavljajući knjigu, ali i Županiju, u Predgovoru knjizi župan Zlatko Komadina je istakao da za Primorsko-goransku županiju možemo slobodno kazati da svojom živom i neživom prirodom predstavlja Hrvatsku u malom. Čine je tri osnovne subregionalne cjeline: Gorski kotar, priobalje i kvarnerski otoci, koje zbog međusobno različitih klimatskih, vegetacijskih, hidrografskih, pedoloških i drugih čimbenika nisu geografski homogene. Upravo ta raznolikost područja, naglašava župan, rezultirala je iznimnim bogatstvom biološke raznolikosti, pa se malo regija u ovome dijelu svijeta može pohvaliti činjenicom da na tako relativno malom prostoru (3 587 km2 kopnenog i otočnog dijela i 4 344 km2 mora ili sveukupno 7 931 km2) ima čitavu lepezu raznolikih staništa, krajobraza te biljnih, životinjskih i gljivjih vrsta. Kada je o Natura 2000 riječ, onda valja istaći da ista u ovoj Županiji broji 110 lokaliteta, obuhvaćajući gotovo 75 % kopnene te 16,36 % površine mora. U uvodnom dijelu knjige, kako je to naprijed navedeno, autori nas nešto podrobnije informiraju o prirodnim osobitostima, zaštićenim područjima i Ekološkoj mreži Natura 2000 Primorsko-goranske županije, prisjećajući se pritom dvojice prirodoslovaca, putopisca Dragutina Hirca i botaničara Ive Horvata, koji su dali značajan doprinos poznavanju i razvoju zaštite prirode ovoga dijela Lijepe Naše. Tu su kartografski prikazi svih zaštićenih područja, Natura 2000 područja značajnih za čuvanje ptica i staništa te Popis zaštićenih područja prema nacionalnim kategorijama zaštite. Šuma crnike na Kalifrontu – najočuvanija šuma hrasta crnike na Sredozemlju Prvo poglavlje knjige Podmorje detaljno nas upoznaje sa životom u moru, obalnim lagunama, grebenima, muljevitim i pješčanim dnima, morskim spiljama, uvalama i zaljevima izloženim naizmjence bilo zraku bilo moru. Izdvojen je dobri dupin (Tursiops truncatus) jedan od najrasprostranjenijih naših dupina za kojega je cresko-lošinjski arhipelag, poznatiji kao Kvarnerić, od posebne važnosti za razmnažanje i održanje ovoga sisavca. Poglavlju Otoci posvećeno je punih 176 stranica knjige , u kojemu su posebno obrađeni ne samo naši najveći otoci poput Krka, Cresa i Lošinja, već i oni manji kao Košljun, Prvić, Sv. Grgur, Dolina, Veli Osir, Zabadarsko, Teče, Vele i Male Srakane, Susak. Unutar pak tih otoka opisani su i neki značajniji lokaliteti. Bilježimo tako podatak, za nas šumare posebno zanimljiv, da se danas park-šuma Čikat, koja je sve do kraja 19. st. bila gola i pusta, počevši od 1886. počela pošumljavati pod vodstvom istaknutog lošinjskog prirodoslovca Ambroza Haračića. Ovo se dijelom odnosi i na šumu Pod Javori na Velom Lošinju gdje se danas nalazi |