DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 79 <-- 79 --> PDF |
međunarodne baze podataka (CABI, Scopus i Web of Science) te najvećim dijelom iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI). Zbog lakše čitljivosti i preglednosti Bibliografija je podijeljena na dvije razine. Prva, ujedno i primarna razina je abecedna autorska bibliografija. Druga razina je primarnost autorstva. Kombiniranjem ta dva elementa je dobivena bibliografija gdje su prvi autori primarni i abecedno poredani te se nastavljaju numeričkim slijedom. Radi lakšeg pronalaženja autora i njihovih radova, na kraju Bibliografije se nalazi abecedno kazalo u kojemu su nakon prezimena i imena autora navedeni redni brojevi stranica koje se odnose na pojedinog autora. Sasvim je izvjesno da će Bibliografija biti mnogima od neprocjenjive koristi, kako autorima radova zbog njihove vidljivosti i citiranosti, tako i svima onima koji se bave šumarskim znanostima kao dragocjen izvor. L’ITALIA FORESTALE E MONTANA Frane Grospić Iz broja 4 srpanj/kolovoz 2015. god. izdvajamo: Integralno gospodarenje šumama u mediteranskom okružju – projekt istraživanja i Italiji u sklopu II. Internacionalnog kongresa šumarstva održanog 28.1.2014. u Firenci. Marko Marcheti: Poticanje cjelovitog gospodarenja šumskim krajolikom na Mediteranu – uvodno izlaganje Izgled mediteranskog okružja je tijekom povijesnog procesa formiran na osnovi međusobnog odnosa lokalne zajednice i prirodnih resursa. Krajolik i šumske zajednice u mediteranskom okružju postali su ranjivi na vanjske utjecaje uzrokovane šumskim ili poljoprivrednim aktivnostima, fenomenom napuštanja područja, širenjem invazivnih vrsta te posebno sve dužim, vrućim i sušnim periodima (kao posljedica klimatskih promjena). Te promjene smanjuju: otpornost šumskog krajolika, kapaciteta učinkovite ekološke funkcije, biološke raznolikosti i mogućnosti proizvodnje usluga i dobara. Gospodarenje u šumama je u prošlosti bilo orijentirano gotovo isključivo na proizvodnju drvne mase, što je dovelo do pojednostavljenja šumskih zajednica u panjače ili rjeđe u čiste jednodobne sastojine. Taj oblik klasičnog gospodarenja usmjeren isključivo na proizvodnju drvne mase je s vremenom postao neprikladan u odnosu na sigurnost šumskih ekosustava, koji predstavljaju vrlo složenu strukturu. Međutim, krajem prošloga stoljeća, koncept sustavnog gospodarenja šumama uvodi u Italiju skup postupaka usklađenih s kategorijom složenog gospodarenja te se orijentira prema rehabilitaciji prirodnih procesa koji jačaju otpornost i prilagodljivost sustava. Gospodarenje i šumsko planiranje trebaju voditi računa: o odnosima između biološke raznolikosti, funkcioniranju ekosustava i mogućnosti ostvarenja dobrobiti te prilagoditi uzgojne zahvate nesigurnoj budućnosti. U ovom broju časopisa objavljeni su radovi autora prezentiranih za vrijeme II. Internacionalnog kongresa šumarstva održanog u Firenci 28. 1. 2014., kao „Special Section“ seminara „Buduća orijentacija integralnog gospodarenja šumama u europskom okružju“. Projekt za područje Italije organiziralo je Sveučilište Molise, koje zajedno sa Sveučilištem Padova predstavlja Italiju u europskom konzorciju, kojega vodi Švedsko sveučilište poljoprivrednih znanosti. Navodimo kratke izvode o temama i sadržaju objavljenih priloga. Matteo Vizzarri i dr.: Gospodarenje šumama prilagođeno suzbijanju nepovoljnog utjecaja promjene upotrebe tla u Italiji Promjena upotrebe tla jedan je od glavnih uzroka smanjenja otpornosti ekosustava, smanjenja raznolikosti i pružanja koristi od proizvoda i usluga. To je posebno naglašeno u mediteranskom okružju. U ovom prilogu se predlaže detaljno analiziranje negativnog utjecaja što ga uzrokuje promjena namjene korištenja tla na šumskim |