DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ekosustavima u planinskim predjelima Italije. Obavljao se popis svih čimbenika vezanih za ovu problematiku u globalnim i lokalnim okvirima te istraživan odnos primjene potencijalnog gospodarenja i šumskog planiranja s promjenom modula uporabe tla. Na kraju su predložene moguće strategije koje bi u budućnosti omogućile prikladno gospodarenje u uvjetima promjene namjene korištenja tla. Radi poboljšanja otpornosti ekosustava na promjene koriste se metode procjene i monitoringa radi simuliranja promjena i vanjskih utjecaja, u svrhu primjene adekvatnih mjera na lokalnoj razini Annalisa Perose i dr: Uskladištenje ugljika u drvnim proizvodima: evidencija na nacionalnoj i lokalnoj razini u Italiji. Međunarodna strategija prilagodbe klimatskim promjenama već od prvih dana pristupanja Protokolu iz Kyota smatra potrebnim kontabilizirati šumske rezervoare ugljika. Šumski drvni proizvodi su zbog svog značenja smatrani važnim skladištem ugljika i upisani su u Nacionalni inventar stakleničkih plinova. To ima praktični i ekonomski utjecaj na tržište drvnih proizvoda. Shvaćanje doprinosa šumske proizvodnje lokalnoj količini ugljika može imati pozitivnu ulogu na poboljšanje pristupu gospodarenja i planiranja u šumarstvu, posebice za lanac drvo-energija. Aktivnosti trebaju biti usmjerene prema ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama i prilagodbi ekosustava tim promjenama. U ovom prilogu se predlaže duboka procjena glavnih razloga promjena i prihvaćanje šumske proizvodnje kao jednog od glavnih nositelja doprinosa u količini ugljika. Predlažu se intenzivne mjere za intenzivnije gospodarenje šumama i poboljšanje procjene šumske količine ugljika, uz korištenje adekvatnih instrumenata simulacije te analize utjecaja na okoliš. Lorenzo Sallustio i dr.: Posljednje promjene u evoluciji šumskog pokrova Italije, pozitivne posljedice Posljednih 50 godina talijanski krajolik je doživio razne promjene uporabe tla i njenog pokrova. Inventarizacija uporabe zemljišta u Italiji predstavlja ekonomičnu metodu, brižljivo statistički obrađenu za monitoring promjena. Predmet ovog priloga je analizirati glavne smjerove razvoja biljnog pokrova na tlu Italije, dajući naglasak na procese prirodne rekolonizacije šumskih i predšumskih sustava na razini makro-regija. Osim toga, analizirani su neki utjecaji promjene na mogućnost vršenja raznih funkcija u ekosustavu, kao što su uskladištenje ugljika i osiguranje biološke raznolikosti. Ponovno naseljavanje vegetacije na napuštena ruralna zemljišta predstavlja pozitivnu okolnost na strategiju ublažavanja nepovoljnih utjecaja i valoriziranje potencijalne mogućnosti uskladištenja ugljika. S druge strane napuštanje poljoprivredno-stočarske aktivnosti ima negativan utjecaj s okolišnog, ekonomskog i socijalnog stajališta. Daniela Tonti i dr.: Procjena funkcionalnosti šumskih ekosustava Predmet ove studije je oblikovanje odnosa između prostorne strukture šuma i njenih karakteristika: ranjivosti, ublažavanja nepovoljnih utjecaja i potencijalna otpornost (index FVRR-Molise), koristeći raster multi-temporali i multi-risolucizione. Indeks FVRR šumskih ekosustava je kvantificiran i unesen u mape, koristeći dva različita pristupa: „specie-specifico“ i „aspecifico“ simulirajući bliskost u odnosu na potencijalni ekološki optimum. Podaci iz ova dva pristupa daju slične rezultate, jer model „aspecifico“ vjerojatno ne ovisi o mjerilu kada se koristi montiranje kretanja indeksa FVRR, koji je gotovo isti u odnosu na podatke s niskom i visokom rezolucijom. Orazio Ciancio: Šumari danas i sutra – Hoffman A.A., 2015.- Šumari danas ne razumiju – Pripovijetke Autor ovog članka, Orazio Ciancio predsjednik talijanske Akademije šumarskih znanosti dao je prikaz djela „Pripovijetke“ čiji je autor Amerigo Hofman, najmlađi od velike šumarske obitelji. Obitelj Hofman je austrijskog porijekla, najstariji djed Amerigo (senior), otac Alberto i sin Amerigo (junior) autor djela „Pripovijetke“. Amerigo Junior upoznao je čitatelje s događajima koje normalno može poznavati samo član obitelji, ali istovremeno socijalne i kulturne prilike te koncepte koji se odnose na šumarstvo i gospodarenje šumama. On iznosi kako je još kao mladić išao na motoru lambreti na posao na jugu Italije, ne bi li shvatio način gospodarenja šumom koja je potpuno različita od one njegovog zavičaja. To je razdoblje doprinijelo njegovom napretku u profesionalnom životu te s vremenom postaje visoki dužnosnik u šumarstvu regije Toskana. U četvrtom poglavlju donosi komentar dvije žene, jedne mlade i jedne stare koje su kritizirale nove odredbe o sječi, a koje su kontradiktorne u odnosu na dojučerašnje regulative i one koje su vrijedile za vrijeme Musolinija. Stara žena završava razgovor riječima u dijalektu „danas šumari ništa ne razumiju“. Ove riječi pokazuju kolika je kultura lokalnih ljudi koji žive sa šumom i od koje dobivaju drvo i ostale usluge koje šuma pruža zajednici. Hofmani su šumarska obitelj velikog kulturnog, tehničkog i znanstvenog dosega. Amerigo Senior je zauzimao visoke pozicije u talijanskom šumarstvu, ali je djelovao i izvan Italije. Bio je pozvan u Japan radi rješavanja problema šumske hidraulike, gdje mu je ponuđeno mjesto predavača na šumarskom odjelu Univerziteta u Tokiju. Tu se 1908. godine rodio njegov sin Alberto, koji je završio srednje i više obrazovanje u Beču i Gorici, zatim diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Firenci 1932. godine. Poslije diplome je specijalizirao šumarstvo na Visokom institutu šumarstva i poljoprivrede. U vrtlogu Drugog svjetskog rata borio se u talijanskoj istočnoj Africi, bio engleski zarobljenik te poslan u Keniju. Poslije rata i povratka u Italiju obavljao je razne šumarske poslove u Tarvisiu, Salernu |