DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 81     <-- 81 -->        PDF

te postaje regionalni voditelj za Campaniu. Autor je mnogih publikacija o tipologiji i fitosociologiji, uređenju vodnog režima i dr. Bio je član Akademije šumarskih znanosti i pobornik naturalističkog šumarstva. Svojim radom u Italiji, Libiji, Maroku, Emiratima i dr. ostavio je velik trag u talijanskom i svjetskom šumarstvu. Autor ovog članka i pripadnik „sustavnog šumarstva“ jako je uvažavao rad i osobu Alberta Hofmana. O Amerigu Senioru autor članka imao je visoko mišljenje kao o stručnjaku za uređenje šumske hidraulike, ali je zamjerao njegovo podržavanje gospodarenja šumama kao jednodobnim monokulturama i golom sječom (I kongres šumarstva, Rim 1926. godine). Tada je kao inovacija u šumarstvu bila aktualna teorija „Dauer­wald“- stalna šuma, autora Alfreda Möllera (kao preteča prebornog gospodarenja šumama), koja je imala mnogo pristaša šumara u Italiji, ali ne i Ameriga Seniora, koji je bio na visokoj funkciji inspektora. No čitajući knjigu Ameriga juniora, autor članka je upoznao kasnije mišljenje Ameriga Seniora, koji je bio na visokoj funkciji inspektora i koji je dao očitu prednost gospodarenju po načelu teorije „Dauerwald“, gdje šuma ostaje trajno i obavlja sve funkcije za dobrobit čovječanstva.
Djelo Ameriga Alesandra Hofmana „Šumari danas ne razumiju“ je velik prilog povijesti talijanskog šumarstva prošloga stoljeća. Knjiga ima 315 stranica i prodaje se po cijeni od 20€. Izdavač je Lombardi Editori.
Autor članka prof. Orazio Ciancio preporuča djelo, posebice mladim šumarima, gdje će naći nove „interesantne horizonte“ i proširiti svoja saznanja o šumarstvu.
JOSIP KNEPR PROGLAŠEN POČASNIM GRAĐANINOM OPĆINE MLJET
Marina Mamić
Na temelju zaključka Odbora za javna priznanja o raspisivanju javnog poziva za dodjelu javnih priznanja Općine Mljet za 2015. godinu, Josip Knepr, dipl. ing. šum. iz Bjelovara, proglašen je počasnim građaninom Općine Mljet za velik doprinos razvoju otoka, posebice Nacionalnog parka „Mljet“. Tim je povodom gosp. Knepru uručeno priznanje i prigodna plaketa.
Naime, Josip Knepr je 1980. godine putem javnog natječaja izabran za direktora NP Mljet. Na tom potpuno novom poslu, na kojemu se dokazao kao vrstan realizator novih koncepcija nacionalnih parkova, ostaje do 1984. godine kada se zbog obiteljskih razloga vraća u Bjelovar. Tijekom svog mandata intenzivno je radio na razvoju Parka i angažirao se na svim radovima koji su rezultirali iz Zakona o zaštiti prirode. Uz pomoć mještana uspješno je očuvao šumu Nacionalnog parka od požara i bespravne sječe, te zagađenja krutim i tekućim otpacima. Izgrađen je prvi deponij za smeće na otoku i asfaltirana cesta za prilaz istomu te organiziran odvoz smeća iz kućanstava. Izvršio je brojne zahvate u cilju zaštite Parka te spriječio nezakonit ulov ribe u jezerima. Izgrađene su osmatračnice, protupožarne prosjeke, cisterna za vodu u slučaju požara, turistički putovi i ceste, kao i pristup novoizgrađenim stazama koje služe i protupožarnoj zaštiti i turistima za razgledavanje. Izgrađena je staza i teren za meteorološku stanicu te parkiralište automobila s recepcijom, sanitarnim čvorom i infrastrukturom. Uveden je telefon u prostorije Uprave parka, poboljšane su radio-veze, obnovljena je unutrašnjost Upravne zgrade parka sa stanom, kao i okoliš zgrade. U cijelosti je uređena šetnica oko jezera, postavljeno je 30 novih klupa i koševa za smeće, bitno je poboljšano informiranje posjetitelja parka kroz informativne letke, pano ploče i sl. te uvedena

ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 82     <-- 82 -->        PDF

kontrola posjetitelja primjenom bedževa. Nabavljeni su novi čamci za veslanje i potpuno obnovljen brod „Quercus“ za prijevoz turista do otočića Sv. Marije na Velikom jezeru s benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća. Izrađena je i Osnova gospodarenja šumama za Nacionalni park „Mljet“ u razdoblju od 1981. do 1990. godine.
Uz sve navedeno, u tako zatvorenoj i „pridošlicama“ nepristupačnoj i nepovjerljivoj okolini, Josip Knepr neprestano je radio na poboljšanju odnosa s društveno-političkim organima i mještanima, u čemu je u mnogome i uspio. Donesena je i Odluka o izradi novog Prostornog plana Nacionalnog parka „Mljet“ koju je usvojio Sabor SRH, na temelju koje je izrađen i PUP manjih naselja na otoku. U cilju poboljšanja uvjeta rada i života stanovnika te za opće dobro Parka, Uprava Parka je u skladu sa zakonskim propisima tijesno surađivala s većinom žitelja Parka i pomagala im u mnogim djelatnostima (opskrba vodom, prijevoz materijala i dr.) što je rezultiralo poboljšanjem ekonomske situacije radnika.
Zbog svojih izuzetnih zasluga na razvoju i očuvanja NP „Mljet“ i cijelog otoka, dipl. ing. Josip Knepr zaista je zaslužio ovo odlikovanje koje mu je dodijeljeno na svečanoj sjednici Općinskog vijeća uz Dan Općine Mljet 29. lipnja 2015. godine u Babinom Polju.
Kao pasionirani lovac, a nadasve ljubitelj prirode, Josip Knepr se tijekom svoje bogate stručne i društveno-političke karijere posebno bavio problematikom lovstva i šumskih šteta, iz čega proizlazi čitav niz njegovih stručnih istraživanja i radova. Za svoj radni doprinos u šumarstvu i lovstvu primio je više priznanja i nagrada od kojih spominjemo: Zlatnu plaketu i Spomenicu u povodu 100. obljetnice šumarstva Bilogorsko-podravske regije (1974) i lovačko odlikovanje II. reda Hrvatskoga lovačkog saveza.
Cijeli svoj radni vijek sudjelovao je u brojnim aktivnostima Hrvatskoga šumarskoga društva, što je i nastavio nakon umirovljenja 1993. godine. Od 2005. do 2009. godine bio je član Nadzornog odbora HŠD-a, a već čitav niz godina je aktivni stalni i počasni član Upravnog odbora HŠD ogranka Bjelovar kao predstavnik umirovljenih članova.