DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 88 <-- 88 --> PDF |
jur su gotove — ter pravo remek dielo rečenog zavoda i risara g. Steinbauera. Iste su načinjene po nacrtu družtvenog tajnika g Dra. Köröskenyi-a, a izkićeno lih domaćimi prizori. Čitava povelja predočuje liep niz šumskih priediela. — S desne strane nam se predočuje t. z. Jelačićev brieg, zagrebačkog Sljemena … 820 m. nad morem, s lieve strane pako prikazuje nam se razvalina starodrevnog grada „Modruša“ u 16. vieku stolno mjesto krbavskih knezova Frankopana, a kasnije stolica krbavskih i modruških biskupa i kaptola, izpod Kapele, ter divni slapovi „Plitvički“. Svi se ti predjeli oživljuju ukusno razredjenom divljaci i zvieradi — čineć tako vrlo liepu harmoničnu ciel. Ne možemo sa sigurnošću utvrditi izravnu vezu: nova naslovnica ŠL – povelja HSŠD – članska iskaznica, ali budući se radi o istom vremenu, istoj tiskari, a i znatnoj sličnosti naslovnice i iskaznice (pa i opisa povelje), moglo bi se s velikom vjerojatnošću sva ta rješenja poistovjetiti i zaključiti da je novu naslovnicu, pa i iskaznicu, narisao g. Steinbauer koji je očito u to doba surađivao sa tiskarom C. Albrechta. I konačno – tko je g. Kuzma? I otkud iskaznica u Mađarskoj? Moramo priznati da „na prvu“ ni nalaznici a ni mi nismo uspjeli pročitati samo ime. Tek kad smo shvatili da je u dativu i da je prvo slovo „J“ stvari su se počele odmotavati. Dakle: Julio Kuzma. Prvi korak – pogled u čuveni Imenik hrvatskih šumara – nije donio ništa. Nikakav Kuzma nije registriran. A očito je bio šumar, k tome i vrlo rani član HŠD. Nezgodno! Sljedeći korak: digitalna arhiva Šumarskog lista i biblioteke HŠD. Dvanaestak knjiga, uglavnom Koledara s kraja 19. i početka 20. stoljeća – aha, očito se spominje u šematizmima, ali i dvjestotinjak stranica Šumarskog lista! Dobro, dio su razni Kuzmanići ili Kuzma Kovačić sa kraja dvadesetog stoljeća, ali tako puno je stranica i iz doba našeg Julija. Nema druge, nego prelistati požutjele listove (zavrtjeti disk!) Šumarskog lista i saznati tko je to Julio Kuzma i zašto ga nema u Imeniku hrvatskih šumara. U popisu članova Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u Šumarskom listu 1/1885. spominje se kao član I. razreda i Kuzma Julio, kr. šumar, Zagreb. Vjerojatno iste godine imenovan je kod kr. šumarskog ureda u Zagrebu G. Julio Kuzma, kr. kontrolnim nadšumarom. (ŠL 1/1886). U broju 5/1886 imamo već njegov člančić u rubrici Raznoliko, koji ga možda indirektno veže za Mađarsku: Nagrade za pošumljenje u Magjarskoj. Ug. ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovinu razpisala je natječaje za nagrade pošumljenje planina i sljemena visokih gora, strmih strana, dotično uobće za pošumljenje onih površina, na kojih se širenje urvina, usova, vjetroloma i vododerina kao i mela (Flugsand) prepriečiti hoće, te gdje se pošumljenje po zak. Čl. XXXL od g. 1878. § 165. s gledišta obćega gospodarstva zahtieva, te koje će se šume u buduće kao zaštitne šume upotriebiti. Nagrade izplatiti će se iz t. z. šumske zaklade (zemaljska šumska zaklada otvorena je i dopunjuje se iz 4/5 utjerivih šumsko-kvarnih odšteta), te sastoje od nagirada po 1000, 800 i 500 for. i od trijah priznanja: od 400, 200 i 100 franaka u zlatu. Natjecati se može sa svakim pošumljenjem, koje nije državnim provedeno, i to pravo natjecanje na nagrade imadu vlastnici sa površinom od najmanje 25 ralih, na priznanja pako oni, sa najmanjom površinom od 10 rali na jednom mjestu. Nagrada dosuditi će potrebno povjerenstvo ministarstva za poljodjelstva, pod predsjedništvom kr. ugarskoga zemaljskoga nadšumarnika, te će se god. 1891. (t. j. kad je već pošumljenje osigurano) isplatiti, i to: dvje trećine posjedniku a jedna trećina činovniku, koji je pošumljenjem ravnao. J. Kuzma. U broju 10/1887 doznajemo da je kr. nadšumar Julije Kuzma sudjelovao na XI. glavnoj skupštini hrvatsko – |