DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 93     <-- 93 -->        PDF

predstavnika. Ukupno je u radu Šumarske sekcije sudjelovalo preko 40 stručnjaka.
Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš je uputio pozdrave dobrodošlice i izvijestio o događajima na svečanom otvaranju. Svi sudionici su uputili srdačne pozdrave nagrađenima i novim doktorima znanosti. Prof. dr. Mirza Dautbašić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sudionicima Šumarske sekcije poklonio je 50 kalendara sa šumskim motivima koje je izradio njihov Fakultet. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom programu, a dalje slijedi osvrt na pojedinačna izlaganja i komentare.
Milivoj Franjević, Milan Glavaš, Tanja Gotlin Čuljak, Boris Hrašovec, Damjan Franjević: Illinoia liriodendri novi štetnik hrvatskog urbanog šumarstva i njena genetička i morfološka identifikacija. Glavaš je slušateljstvo upoznao o nalazu američke lisne uši na listovima tulipanovca na nekoliko lokaliteta u Zagrebu tijekom ljeta 2015. godine. Do sada je ta uš nađena samo u nekoliko europskih zemalja. Sakupljene uši su determinirane genetički i morfološki. Uši narušavaju estetski izgled stabala, izlučuju mednu rosu, fiziološki ih oslabe, u jesen ranije gube lišće i predisponirane su za napad drugih štetnika i gljiva. Zato te uši predstavljaju novu opasnost za urbano šumarstvo.
Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Pregled novootkrivenih štetnika u šumama i na hortikulturnim biljkama u Bosni i Hercegovini. Mujezinović je izvijestio da su na području Bosne i Hercegovine u urbanim i šumskim ekosustavima utvrdili nove vrste: Leptoglossus occidentalis nearktička stjenica, Arge berberidis – lisna osa žutike, Pontania viminalis – vrbina lisna osa, Oblondiplosis robiniae – bagremova muha galica i Oxycarenus lavaterae. Naglasio je da je za poduzimanje mjera zaštite važno pravovremeno otkrivanje novih kukaca.
Maarten de Groot, Marija Kolšek: Procjena najezde potkornjaka u bližoj budućnosti u Sloveniji. Prvi autor je govorio o poduzimanju mjera za sprječavanje gradacije potkornjaka. Naglasio je da je u Sloveniji razvijena gusta mreža Theysohn klopki i objasnio kada se klopke prazne i kako se obrađuju podaci za predviđanje gustoće populacije u istoj i nadolazećoj godini. (Maarten de Groot je Nizozemac zaposlen već nekoliko godina u Gozdarskom inštitutu Slovenije).
Marijana Minić, Zoran Grecs, Marija Kolšek: Namnoženje potkornjaka u šumama Slovenije u 2015. godini. Marija Kolšek je govorila o oštećenjima slovenskih šuma od ledoloma u 2014. godini i vrlo velikim sječama radi sanacije šteta. Kao posljedica poremećaja stabilnosti šumskih ekosustava, posebice šuma četinjača, uslijedila je najezda potkornjaka. Ukazala je kakve se izravne mjere poduzimaju u suzbijanju potkornjaka.
Krunoslav Arač: Utjecaj stagnirajuće površinske vode na pojavu jasenovih potkornjaka. Autor je iznio podatke o napadu jasenovih potkornjaka u podravskim šumama u kojima je prethodnih godina bilo sakupljanje slivnih površinskih voda. Iznijeo je podatke o napadnutim stablima u pojedinim gospodarskim jedinicama i odsjecima za više šumarija, broju izlučenih stabala i drvnoj masi.
Nikola Lacković, Milan Pernek, Damjan Franjević, Dimitrios Avtzis, Christian Stauffer: Filogeografija gubara u Europi. Prvi autor je jasno ukazao na rasprostranjenost i polifagnost gubara za kojega se smatra da će ostati jedan od najvažnijih uzročnika poremećaja i šteta u šumama Europe. Zatim je ukazao na utvrđeno stanje temporelne distribucije genetičke raznolikosti između populacija. Naglasio je da ilirske populacije predstavljaju visok rizik u slučaju širenja i genetski siromašne populacije koja nastanjuje šumske sastojine i u nas.
Darko Pleskalt: Problematika tretiranja šumskog sjemena. Pleskalt je govorio o problemu zaštite hrastovog žira od napada mnogobrojnih vrsta gljiva. Problem je što su ranije korišteni fungicidi, a koji su davali dobre rezultate izgubili dozvolu za uporabu. Sada je dozvolu za uporabu dobio fungicid Apron XL 350 (aktivna tvar metalaksil) o kojemu je autor iznijeo podrobne podatke.
Jošt Jakša: Procjena rizika za veliki požar u prirodnom okruženju. Jakša je govorio o opasnosti pojave i štetnosti šumskih požara u Sloveniji. Istakao je vjerojatnost za nastanak požara zbog klimatskih utjecaja koji je sve veći. Posebno je ukazao da je procjena rizika za nastanak velikog požara izrađena s ciljem da se opišu požari u prirodi, njihov nastanak, značenje i štetne posljedice. U Sloveniji je procjena rizika izrađena na temelju podataka o šumama, dosadašnjim požarima, kartama pojavljivanja požara i organiziranosti vatrogasne službe.
Linda Bjedov, Marko Vucelja, Josip Margaletić: Urod bukvice i mišja groznica u Hrvatskoj. Linda Bjedov je iznijela rezultate istraživanja ulova sitnih glodavaca i njihovu ulogu kao rezervoara mišje groznice. Žutogrli šumski miš i šumska voluharica su u tom pogledu glavne vrste. Navela je i druge uzročnike bolesti koje prenose sitni glodavci. Ukazala je na pozitivnu vezu između količine uroda bukvice, porasta populacije sitnih glodavaca i epidemije mišje groznice u godini nakon obilnog uroda.
Martin Šimek, Danko Diminić: Mikoze obične smreke na području Učke i Gorskog kotara. Šimek je govorio o sušenju dvije kulture obične smreke na području Gorskog kotara i Učke. Na oboljelim smrekama utvrđene su gljive Phomopsis conorum i Alternari alternata koje se tretiraju kao paraziti slabosti, pa za njihov napad stabla trebaju biti predisponirana. Autori su došli do spoznaja da vrste roda Phomopsis na smrekama u narušenim uvjetima rasta dovode do njihova bržeg odumiranja.