DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Ivan Lukić, Milan Pernek, Danko Diminić,Marin Ježić, Mirna Ćurković-Perica: Odumiranje mediteranskih hrastova uslijed infekcije gljivom Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze – prvi nalaz u Hrvatskoj i potvrda PCR metodom. Lukić je u ime svih autora iznio podatak da su tijekom 2014. godine na ceru, meduncu i crniki na području Rovinja i Pule i na Cresu utvrdili novu, gore navedenu, štetnu gljivu. Lukić je iznio važne podatke o gljivi, drugim domaćinima i naglasio da postoji mogućnost njenog širenja i u druge, sjevernije krajeve, što joj daje još veće značenje. Milan Glavaš, Jelena Kranjec: Prvi nalaz uzročnika bolesti izbojaka i lišća božikovine u Hrvatskoj i druge mikoze. U ovom izlaganju Glavaš je iznijeo podatke o nalazu štetne gljive Vialaea insculpta na grmovima božikovine u Zagrebu tijekom ljeta 2015. godine. Gljiva uzrokuje sušenje izbojaka i grana, a na istima je vrlo malo listova. Na listovima oboljelih izbojaka utvrđena je također nova gljiva Coniothyrium ilicis, ali u slabom intenzitetu. Pretpostavlja se da bi prva gljiva u budućnosti mogla činiti značajne štete na božikovinama. Zaključak Sudionici šumarskog dijela 60. seminara biljne zaštite pažljivo su pratili izlaganja na Šumarskoj sekciji (na druge sekcije nažalost nisu dospjeli). Unatoč nemogućnosti dolaska većeg broja šumara i njihovom jednodnevnom boravku, autori su se potrudili da svi prisutni uvide sadašnju problematiku zaštite šuma u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Vrlo je značajno da su iznesene spoznaje o 5 novih štetnih vrsta kukaca i 3 vrste novih gljiva. Autori su naglasili kakve štete te vrste novih organizama mogu činiti u budućnosti. Također su značajne spoznaje o utjecaju ledoloma, klime, poplava i drugih abiotskih čimbenika na nestabilnost šumskih ekosustava i zatim napad štetnih kukaca i gljiva. Jednako su značajne i spoznaje o genetskim populacijama gubara, šumskim požarima i sitnim glodavcima kao prenositeljima opasnih bolesti. Potvrda navedenoga je da su nakon izlaganja slijedile rasprave slušača i izlagača. Nadajmo se da će na sljedećem seminaru šumari sudjelovati u daleko većem broju kao autori referata i slušači te da će biti prisutni cijelo vrijeme trajanja seminara kao i ranijih godina. Milan Glavaš 12. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI – sudjelovanje šumara U Mostaru od 3. do 5. studenog 2015. godine održan 12. simpozij o zaštiti bilja. Simpozij je organiziralo Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, uz pokroviteljstvo dva resorna ministarstva i 10-ak sponzora. Na simpoziju je bilo prisutno oko 150 sudionika iz BiH i susjednih zemalja, te brojni studenti poljoprivrednih studija iz Mostara, Sarajeva i Banja Luke. Ukupno je prezentirano 56 izlaganja, jedan okrugli stol, 4 posterska prikaza i nekoliko prezentacija o sredstvima za zaštitu bilja. Materijale za izlaganje priredilo je 160 autora i koautora iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Poljske i Italije, što simpoziju daje međunarodni karakter. Važno je naglasiti da je 27 znanstvenika i stručnjaka, među njima 6 šumara iz Hrvatske na ovom simpoziju sudjelovalo s 12 referata (jedan je zajedno s kolegama iz Hercegovine) i jednim poster prikazom. Na svečanom otvaranju prvi je sudionike pozdravio predsjednik Društva prof. dr. sc. Ivan Ostojić. On je tom prilikom bio uvjeren da će simpozij dati doprinos rješavanju brojnih problema prisutnih u poljoprivredi i šumarstvu. Naglasio je da je zaštita bilja vrlo bitan dio tehnološkog procesa biljne proizvodnje, bez koje se ne može zamisliti suvremena poljoprivreda i šumarstvo te da je stručno znanje potrebno stalno dopunjavati i izgrađivati, što je jedan od ciljeva ovog simpozija. Zatim su sudionike pozdravili drugi uvaženi strani i domaći predstavnici. Simpozij je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz Hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović. Rad simpozija odvijao se po sekcijama, o čemu se daje vrlo kratak prikaz, a posebno se prikazuje šumarski dio. |