DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Ivan Lukić, Milan Pernek, Danko Diminić,Marin Ježić, Mirna Ćurković-Perica: Odumiranje mediteranskih hrastova uslijed infekcije gljivom Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze – prvi nalaz u Hrvatskoj i potvrda PCR metodom. Lukić je u ime svih autora iznio podatak da su tijekom 2014. godine na ceru, meduncu i crniki na području Rovinja i Pule i na Cresu utvrdili novu, gore navedenu, štetnu gljivu. Lukić je iznio važne podatke o gljivi, drugim domaćinima i naglasio da postoji mogućnost njenog širenja i u druge, sjevernije krajeve, što joj daje još veće značenje.
Milan Glavaš, Jelena Kranjec: Prvi nalaz uzročnika bolesti izbojaka i lišća božikovine u Hrvatskoj i druge mikoze. U ovom izlaganju Glavaš je iznijeo podatke o nalazu štetne gljive Vialaea insculpta na grmovima božikovine u Zagrebu tijekom ljeta 2015. godine. Gljiva uzrokuje sušenje izbojaka i grana, a na istima je vrlo malo listova. Na listovima oboljelih izbojaka utvrđena je također nova gljiva Coniothyrium ilicis, ali u slabom intenzitetu. Pretpostavlja se da bi prva gljiva u budućnosti mogla činiti značajne štete na božikovinama.
Zaključak
Sudionici šumarskog dijela 60. seminara biljne zaštite pažljivo su pratili izlaganja na Šumarskoj sekciji (na druge sekcije nažalost nisu dospjeli). Unatoč nemogućnosti dolaska većeg broja šumara i njihovom jednodnevnom boravku, autori su se potrudili da svi prisutni uvide sadašnju problematiku zaštite šuma u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Vrlo je značajno da su iznesene spoznaje o 5 novih štetnih vrsta kukaca i 3 vrste novih gljiva. Autori su naglasili kakve štete te vrste novih organizama mogu činiti u budućnosti. Također su značajne spoznaje o utjecaju ledoloma, klime, poplava i drugih abiotskih čimbenika na nestabilnost šumskih ekosustava i zatim napad štetnih kukaca i gljiva. Jednako su značajne i spoznaje o genetskim populacijama gubara, šumskim požarima i sitnim glodavcima kao prenositeljima opasnih bolesti. Potvrda navedenoga je da su nakon izlaganja slijedile rasprave slušača i izlagača.
Nadajmo se da će na sljedećem seminaru šumari sudjelovati u daleko većem broju kao autori referata i slušači te da će biti prisutni cijelo vrijeme trajanja seminara kao i ranijih godina.
Milan Glavaš
12. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI – sudjelovanje šumara
U Mostaru od 3. do 5. studenog 2015. godine održan 12. simpozij o zaštiti bilja. Simpozij je organiziralo Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, uz pokroviteljstvo dva resorna ministarstva i 10-ak sponzora. Na simpoziju je bilo prisutno oko 150 sudionika iz BiH i susjednih zemalja, te brojni studenti poljoprivrednih studija iz Mostara, Sarajeva i Banja Luke. Ukupno je prezentirano 56 izlaganja, jedan okrugli stol, 4 posterska prikaza i nekoliko prezentacija o sredstvima za zaštitu bilja. Materijale za izlaganje priredilo je 160 autora i koautora iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Poljske i Italije, što simpoziju daje međunarodni karakter. Važno je naglasiti da je 27 znanstvenika i stručnjaka, među njima 6 šumara iz Hrvatske na ovom simpoziju sudjelovalo s 12 referata (jedan je zajedno s kolegama iz Hercegovine) i jednim poster prikazom.
Na svečanom otvaranju prvi je sudionike pozdravio predsjednik Društva prof. dr. sc. Ivan Ostojić. On je tom prilikom bio uvjeren da će simpozij dati doprinos rješavanju brojnih problema prisutnih u poljoprivredi i šumarstvu. Naglasio je da je zaštita bilja vrlo bitan dio tehnološkog procesa biljne proizvodnje, bez koje se ne može zamisliti suvremena poljoprivreda i šumarstvo te da je stručno znanje potrebno stalno dopunjavati i izgrađivati, što je jedan od ciljeva ovog simpozija. Zatim su sudionike pozdravili drugi uvaženi strani i domaći predstavnici. Simpozij je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz Hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović.
Rad simpozija odvijao se po sekcijama, o čemu se daje vrlo kratak prikaz, a posebno se prikazuje šumarski dio.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Sekcija Entomologija. U deset referata govorilo se o štetnicima na agrumima, vinovoj lozi, jabuci, kukuruzu i ječmu. Među nove vrste spadaju štitasta uš na maslini i američki cvrčak na vinovoj lozi. Dalje su izneseni podaci o šimširovom moljcu, nematodi na krizantemama i uporabi klopki za komarce vektore virusnih bolesti čovjeka i životinja.
Sekcija Integralna zaštita bilja. U 5 referata iznesene su spoznaje o patogenim nematodama na određene kukce, primjeni bioloških pripravaka protiv nematoda na mrkvi, ukazano je na bolesti i štetnike smilja i sustav unapređenja biljne zaštite.
Sekcija Fitopatologija. U 14 referata govorilo se o antirezistentnim programima zaštite vinove loze od pepelnice, virusnim bolestima i fitoplazmama, gljivičnim bolestima voćaka, ukrasnog bilja i povrća, te karantenskoj bakteriji na krumpiru.
Okrugli stol. U 5 tematskih referata govorilo se o nekoliko važnih štetnika, bakterija i nematoda.
Sekcija Fitofarmacija, toksikologija i ekotoksikologija. Kroz 7 izlaganja najviše se govorilo o učinkovitosti herbicida u usjevima, a ukazalo se i na potrebe usklađivanja podataka za registraciju sredstava za zaštitu bilja s Eu i BiH.
Sekcija Herbologija. Bilo je riječi o ekspanziji uskolisnih korova u usjevima i staništima ambrozije.
Poster prezentacije. Na 4 postera prikazani su podaci o nekim virusnim bolestima, štitastim ušima na povrću i osjetljivosti različitih genotipova lucerne prema truleži.
Sekcija Integralna zaštita šuma
Za 12. simpozij šumari su priredili 13 referata, 4 iz Hrvatske i 9 iz BiH. Naše referate priredilo je 12, a one iz BiH 16 autora i koautora, što se vidi u daljnjem prikazu. Po tematici najviše se govorilo o kukcima, zatim o problematici sušenja šuma, a dotaknuto je i gradsko zelenilo, a u pojedinim izlaganjima bilo je riječi o patogenim gljivama i štetnim grinjama. Značajno je istaći da su autori iznijeli podatke o dvije vrste novih gljiva i novijem nalazu lisne uši na tulipanovcu u Hrvatskoj te novoj muhi na bagremu u BiH. Rad sekcije vodilo je radno predsjedništvo u sastavu: prof. dr. sc. Osman Mujezinović, dipl. ing. šum. Nevres Alispahić i dipl. ing. šum. Rada Maunaga. Slijedi prikaz bitnih činjenica za svako izlaganje.
Milan Glavaš, Jelena Kranjec: Sušenje izbojaka božikovine uzrokovano gljivom Vialaea insculpta (Fr.) Sacc. Tijekom ljeta na nekoliko grmova božikovine u Šumskom vrtu Šumarskog fakulteta nastupilo je sušenje grana i izbojaka. Utvrđeno je da je tomu uzrok gore navedena gljiva i to je prvi njen nalaz u Hrvatskoj. Dati su opći podaci o gljivi, njenoj rasprostranjenosti i štetnosti. U konkretnom slučaju napadnuti grmovi su dosta stradali, pa se pretpostavlja da bi gljiva mogla ugroziti stabla i grmove božikovine i na drugim područjima.
Milivoj Franjević, Milan Glavaš, Tanja Gotlin Čuljak, Boris Hrašovec, Damjan Franjević: Genetička i morfološka potvrda pronalaska Illinoia liriodendri (Monell, 1879) (Hemiptera: Aphididae) novog štetnika urbanog šumarstva u Hrvatskoj. Tijekom ljeta na više lokaliteta u Zagrebu na tulipanovcima je utvrđen napad lisnih ušiju. Uši su genetički i morfološki determinirane kao vrsta Illinoia liriodendri. Prošle godine ta je vrsta pronađena na području Istre. To je sjevernoamerička vrsta, a prisutna je u nekoliko europskih zemalja. Na ušima je utvrđen parazitoid Areopraon silvestre. Inače ove uši u Americi napadaju brojni predatori, a u našem slučaju to su bile buba mare. Važnost ušiju je u tome što fiziološki slabe stabla i mogu ugroziti njihov opstanak.
Ivan Lukić, Milan Pernek, Danko Diminić, Marin Ježić, Mirna Ćurković-Perica: Prvi nalaz i potvrda PCR metodom vrste Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze kao uzročnika sušenja mediteranskih hrastova (Quercus spp.) u Hrvatskoj. Na hrastu meduncu, ceru i crniki u Istri i na Cresu nastupilo je sušenje i odumiranje stabala zbog napada gornje gljive. To je prvi nalaz ove gljivične vrste u Hrvatskoj. Inače gljiva napada stabla i iz drugih rodova, što joj daje još veće značenje. Postoji mogućnost širenja gljive i na druga područja.
Milan Pernek, Ivan Lukić, Nikola Lacković: Neuobičajena pojava borovog prelca (Dendrolimus pini L.) na alepskom boru i slom populacije uzrokovan patogenom Beauveria bassiana. U 2014. godini na području šumarije Šibenik u okolici Skradina borov prelac je intenzivno napao alepski bor na oko 400 ha površine i uzrokovao defolijaciju. Entomopatogena gljiva B. bassiana uzrokovala je visok mortalitet (više od 98 %) gusjenica u tlu, a drugi mortalitet dogodio se u 2015. godini. Alepski bor se u potpunosti oporavio.
Nermin Demirović, Alen Hasković, Nevres Alispahić: Štetni učinci poplava na šume i šumarstvo kantona Sarajevo. Autori su iznijeli podatke da je uslijed velike količine oborina u 2014. godini došlo do velikog broja izvaljenih stabala. Šteta je u izgubljenoj drvnoj masi, stvoreni su uvjeti za razvoj štetnih kukaca i biljnih bolesti i niz drugih. Dali su upute kakve preventivne zaštitne mjere treba poduzeti na potencijalnim klizištima u slučajevima novih poplava.
Senada Germić: Prisutnost i štetnost žutotrbe (Euproctis chrysorrhoea L.) na šumsko-gospodarskom području „Bosansko-podrinjsko“. Autorica je izvijestila da je u 2014. godini na području Goražda zlatokraj intenzivno napao hrastove na oko 1600 ha površine. Ukazala je da su mjere borbe protiv zlatokraja kompleksne i da ga treba integralno promatrati i rješavati problem.
Jusuf Musić, Belkisa Crnac: Utjecaj gradskog zelenila na razinu CO i CO2: Autori su naglasili kakvu ulogu ima

ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 96     <-- 96 -->        PDF

drveće u gradovima u pročišćavanju zraka i smanjenju aerozagađenja, te da jedno drvo može godišnje apsorbirati približno 4,5 kg polutanata. Prema njihovim istraživanjima u jednom parku u Sarajevu koncentracija ugljičnog dioksida bila je za oko 2 % veća na dijelu bez vegetacije u odnosu na dio pod vegetacijom.
Nevres Alispahić, Alen Hasković, Nermin Demirović: Zdravstveno stanje šuma na području KJP „Sarajevo-šume“. Autori su naveli koji sve čimbenici utječu na zdravstveno stanje šuma, njihovo fiziološko slabljenje i predispoziciju za napad sekundarnih štetnika i konačno sušenje šuma. Prema aktivnostima koje provode u cilju zaštite šuma, uz primjenu biotehničkih mjera količina sanitarnih užitaka je smanjena u odnosu na prošlo razdoblje. To ukazuje da poduzete mjere imaju opravdanje.
Majda Širbić, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Obolodiplosis robiniae (Haldeman) – novi štetnik bagrema u Bosni i Hercegovini. Autori izvještavaju da su prvi puta utvrdili prisutnost bagremove muhe galice O. robiniae u BiH. Pretpostavljaju da je taj američki štetnik u Europu unesen sadnim materijalom. Dalje uspoređuju kakve štete muha čini bagremima u susjednim zemljama, pa i u Hrvatskoj gdje se ne smatra opasnim štetnikom kao ni u BiH.
Mevaida Mešan, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Monitoring žutotrbe (Euproctis chrysorrhoea L.) na području srednje Bosne. Prema rezultatima istraživanja zlatokraj je na područjima šumarija Travnik; Novi Travnik i Kreševo podjednakim intenzitetom napao stabla hrasta kitnjaka i bukve. Utvrdili su da se zlatokraj kao polifag prilagođava sastojinskim prilikama, čime se povećava njegova štetnost. Također je utvrđena povezanost zlatokraja s drugim štetnicima, pri čemu nastaje ulančavanje šteta.
Emir Šarić: Problem sušenja šuma na području ŠGP „Olovsko“. Autor vrlo ozbiljno upozorava da su šume u BiH destabilizirane, a nekima prijeti i devastacija. Glavni razlozi takvog stanja su globalno zagrijavanje, greške u upravljanju i gospodarenju te odsutnost primjene integralne zaštite šuma. Da bi to potkrijepio, autor je iznio podatke o sušenju šuma i povećanju sanitarnih sječa u posljednje tri godine. Na kraju preporučuje mjere koje bi trebalo poduzeti u cilju saniranja jako oštećenih sastojina.
Kemala Doljenčić, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Identifikacija i prisutnost grinja na području Sarajeva. Autori su na lipama u drvoredima na području Sarajeva utvrdili prisutnost grinja iz porodica Eriophydae i Tetranychidae. Grinje lipama čine štete od narušavanja estetskog izgleda, do fiziološkog slabljenja i potpunog odumiranja biljaka.
Kenan Zahirović, Mirza Dautbašić, OsmanMujezinović, Sead Ivojević: Zdravstveno stanje šumskih kultura smrče i bijelog bora na području šumarije Vareš. Autori su na području šumarije Vareš utvrđivali zdravstveno stanje smreke i bijelog bora u kulturama starim 3 – 5 godina. Prema rezultatima istraživanja bilo je zdravo 19 % biljaka smreke i 20 % biljaka bijelog bora. Ostale su biljke bile umanjene vitalnosti. Uzroci stradavanja smreke su štete od mraza, zelena smrekina uš šiškarica i gljiva Lophodermium macrosporum. Na bijelom boru glavne štete su uzrokovali Acantholyda hieroglyphica i Lophodermium seditiosum.
Zaključak. 12. simpozij zaštite bilja u BiH ima međunarodni karakter, okuplja znanstvenike i stručnjake iz šireg područja, ukazuje na suvremenu problematiku zaštite bilja i načine rješavanja, pa je stoga njegovo održavanje itekako opravdano.
Iz prikaza je vidljivo da su šumari na 12. simpoziju imali znatan broj izlaganja koje je priredilo 12 autora iz Hrvatske i 16 iz BiH. Većina referata odnosi se na štetne kukce i općenito na zdravstveno stanje šuma. Značajni su i podaci o gradskim zelenilima, gdje je ukazano na pojavu štetnih grinja na lipama, pojavu nove gljive na božikovini te lisnih ušiju na tulipanovcu, kao i važnost gradskog zelenila za pročišćavanje zraka. Vrlo je značajna i spoznaja o pojavi nove gljive na mediteranskim hrastovima. Od velikog je značenja, a što je vidljivo i po autorima referata, da su znanstvenici u čvrstoj i stalnoj suradnji sa stručnjacima u operativi, što rezultira ispravnim sagledavanjem zdravstvenog stanja šuma i poduzimanjem pravilnih mjera zaštite. Svemu treba nadodati da je od izuzetne važnosti što se susreću znanstvenici, razmjenjuju znanja i iskustva te dogovaraju daljnju suradnju.
Mandat za vođenje Društva u sljedećoj godini dobio je prof. dr. Vojislav Trkulja.