DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Sekcija Entomologija. U deset referata govorilo se o štetnicima na agrumima, vinovoj lozi, jabuci, kukuruzu i ječmu. Među nove vrste spadaju štitasta uš na maslini i američki cvrčak na vinovoj lozi. Dalje su izneseni podaci o šimširovom moljcu, nematodi na krizantemama i uporabi klopki za komarce vektore virusnih bolesti čovjeka i životinja.
Sekcija Integralna zaštita bilja. U 5 referata iznesene su spoznaje o patogenim nematodama na određene kukce, primjeni bioloških pripravaka protiv nematoda na mrkvi, ukazano je na bolesti i štetnike smilja i sustav unapređenja biljne zaštite.
Sekcija Fitopatologija. U 14 referata govorilo se o antirezistentnim programima zaštite vinove loze od pepelnice, virusnim bolestima i fitoplazmama, gljivičnim bolestima voćaka, ukrasnog bilja i povrća, te karantenskoj bakteriji na krumpiru.
Okrugli stol. U 5 tematskih referata govorilo se o nekoliko važnih štetnika, bakterija i nematoda.
Sekcija Fitofarmacija, toksikologija i ekotoksikologija. Kroz 7 izlaganja najviše se govorilo o učinkovitosti herbicida u usjevima, a ukazalo se i na potrebe usklađivanja podataka za registraciju sredstava za zaštitu bilja s Eu i BiH.
Sekcija Herbologija. Bilo je riječi o ekspanziji uskolisnih korova u usjevima i staništima ambrozije.
Poster prezentacije. Na 4 postera prikazani su podaci o nekim virusnim bolestima, štitastim ušima na povrću i osjetljivosti različitih genotipova lucerne prema truleži.
Sekcija Integralna zaštita šuma
Za 12. simpozij šumari su priredili 13 referata, 4 iz Hrvatske i 9 iz BiH. Naše referate priredilo je 12, a one iz BiH 16 autora i koautora, što se vidi u daljnjem prikazu. Po tematici najviše se govorilo o kukcima, zatim o problematici sušenja šuma, a dotaknuto je i gradsko zelenilo, a u pojedinim izlaganjima bilo je riječi o patogenim gljivama i štetnim grinjama. Značajno je istaći da su autori iznijeli podatke o dvije vrste novih gljiva i novijem nalazu lisne uši na tulipanovcu u Hrvatskoj te novoj muhi na bagremu u BiH. Rad sekcije vodilo je radno predsjedništvo u sastavu: prof. dr. sc. Osman Mujezinović, dipl. ing. šum. Nevres Alispahić i dipl. ing. šum. Rada Maunaga. Slijedi prikaz bitnih činjenica za svako izlaganje.
Milan Glavaš, Jelena Kranjec: Sušenje izbojaka božikovine uzrokovano gljivom Vialaea insculpta (Fr.) Sacc. Tijekom ljeta na nekoliko grmova božikovine u Šumskom vrtu Šumarskog fakulteta nastupilo je sušenje grana i izbojaka. Utvrđeno je da je tomu uzrok gore navedena gljiva i to je prvi njen nalaz u Hrvatskoj. Dati su opći podaci o gljivi, njenoj rasprostranjenosti i štetnosti. U konkretnom slučaju napadnuti grmovi su dosta stradali, pa se pretpostavlja da bi gljiva mogla ugroziti stabla i grmove božikovine i na drugim područjima.
Milivoj Franjević, Milan Glavaš, Tanja Gotlin Čuljak, Boris Hrašovec, Damjan Franjević: Genetička i morfološka potvrda pronalaska Illinoia liriodendri (Monell, 1879) (Hemiptera: Aphididae) novog štetnika urbanog šumarstva u Hrvatskoj. Tijekom ljeta na više lokaliteta u Zagrebu na tulipanovcima je utvrđen napad lisnih ušiju. Uši su genetički i morfološki determinirane kao vrsta Illinoia liriodendri. Prošle godine ta je vrsta pronađena na području Istre. To je sjevernoamerička vrsta, a prisutna je u nekoliko europskih zemalja. Na ušima je utvrđen parazitoid Areopraon silvestre. Inače ove uši u Americi napadaju brojni predatori, a u našem slučaju to su bile buba mare. Važnost ušiju je u tome što fiziološki slabe stabla i mogu ugroziti njihov opstanak.
Ivan Lukić, Milan Pernek, Danko Diminić, Marin Ježić, Mirna Ćurković-Perica: Prvi nalaz i potvrda PCR metodom vrste Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze kao uzročnika sušenja mediteranskih hrastova (Quercus spp.) u Hrvatskoj. Na hrastu meduncu, ceru i crniki u Istri i na Cresu nastupilo je sušenje i odumiranje stabala zbog napada gornje gljive. To je prvi nalaz ove gljivične vrste u Hrvatskoj. Inače gljiva napada stabla i iz drugih rodova, što joj daje još veće značenje. Postoji mogućnost širenja gljive i na druga područja.
Milan Pernek, Ivan Lukić, Nikola Lacković: Neuobičajena pojava borovog prelca (Dendrolimus pini L.) na alepskom boru i slom populacije uzrokovan patogenom Beauveria bassiana. U 2014. godini na području šumarije Šibenik u okolici Skradina borov prelac je intenzivno napao alepski bor na oko 400 ha površine i uzrokovao defolijaciju. Entomopatogena gljiva B. bassiana uzrokovala je visok mortalitet (više od 98 %) gusjenica u tlu, a drugi mortalitet dogodio se u 2015. godini. Alepski bor se u potpunosti oporavio.
Nermin Demirović, Alen Hasković, Nevres Alispahić: Štetni učinci poplava na šume i šumarstvo kantona Sarajevo. Autori su iznijeli podatke da je uslijed velike količine oborina u 2014. godini došlo do velikog broja izvaljenih stabala. Šteta je u izgubljenoj drvnoj masi, stvoreni su uvjeti za razvoj štetnih kukaca i biljnih bolesti i niz drugih. Dali su upute kakve preventivne zaštitne mjere treba poduzeti na potencijalnim klizištima u slučajevima novih poplava.
Senada Germić: Prisutnost i štetnost žutotrbe (Euproctis chrysorrhoea L.) na šumsko-gospodarskom području „Bosansko-podrinjsko“. Autorica je izvijestila da je u 2014. godini na području Goražda zlatokraj intenzivno napao hrastove na oko 1600 ha površine. Ukazala je da su mjere borbe protiv zlatokraja kompleksne i da ga treba integralno promatrati i rješavati problem.
Jusuf Musić, Belkisa Crnac: Utjecaj gradskog zelenila na razinu CO i CO2: Autori su naglasili kakvu ulogu ima