DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 100 <-- 100 --> PDF |
To su ipak samo paušalne prosudbe, jer oni imaju svoj smisao i mjesto u našoj znanosti. Od ukupno 25 Instituta u Hrvatskoj (samo 5 izvan Zagreba) u području biotehničkih znanosti, u kojima djeluju agronomi i šumari, postoje 4 Instituta. Prije prelaska na današnju lokaciju 1964. godine naše sjedište bilo je u Marmontovoj ulici u Splitu. Godine 1962. Institut preuzima Šumarsku pokušajnu postaju u Splitu, čime osim agronomske djelatnosti preuzima i šumarsku djelatnost. Danas Institut ima 35 istraživača i 20-tak ostalih zaposlenika. Kao rezultat opće krize u posljednje vrijeme broj znanstvenog osoblja nam se smanjuje. Nadam se da će se to uskoro promijeniti i da ćemo zaposliti nove mlade znanstvenike. Iako je Institut pretežno agronomski, među nama ima i biologa, kemičara i šumara. Postoji formalna podjela Institut na Zavode i Odjele, međutim, bolje ga je predstaviti kroz Istraživačke grupe. Kako je Institut osnovan 1894. godine, u vrijeme kada je harala filoksera i trebalo je obnoviti uništene vinograde, od početka se bavi se vinogradarstvom i vinarstvom. Kasnije se proširila djelatnost na druge agronomske discipline i šumarstvo, kao i opće discipline npr. pedologija, ishrana bilja, mikrobiologija, kultura tkiva i sl. U vinarskoj domeni danas radimo na autohtonim sortama kojima naši vinari mogu najbolje konkurirati u svijetu. Radimo i na divljim sortama vinove loze i voćaka. Imamo dobar vinarski laboratorij koji ćemo kasnije obići, ali i podrum gdje ćemo kušati naša vina. Tu dosta radimo na fenolnim komponentama i aromama. Voćarska grupa jedna je od većih u našem Institutu gdje radimo na autohtonim kultivarima, njihovoj zaštiti i unaprijeđeniju proizvodnje. U zadnjim godinama puno radimo na reproduktivnim sustavima u voćarstvu i maslinarstvu, što značajno doprinosi redovitosti uroda. Značajna nam je i povrtlarska skupina praćenjem suvremenih tehnologija i uzgoja u staklenicima. 1962. godine osnovana je „Šumarska grupa“ s ciljem zaštite tla od erozije, izbora vrsta za pošumljavanje, zaštite biomase i utjecaja požara na vegetaciju. Danas imamo eksperimentalne plohe starije od 50 godina. Naš godišnji proračun iznosi 10-12 milijuna kuna, koji dijelom dolazi od sredstava državnog proračuna, a dijelom od vlastitih prihoda. Zbog smanjenja broja znanstvenih djelatnika u posljednje vrijeme očit je pad sredstava ostvarenih kroz projekte vlastitim prihodima. Dio sredstava ostvarujemo provedbom kontrola ulja, vina i alkoholnih pića, a obavljamo i ostale laboratorijske usluge i ekspertize privatnim proizvođačima. Nastojimo unaprijediti međunarodnu suradnju, šaljući naše znanstvenike na specijalizaciju i sudjelovanje u zajedničkim projektima s europskim i svjetskim znanstvenim institucijama. Godišnje publiciramo trdesetak različitih naslova znanstveno-stručnih, radova od kojih su 10-tak (q1 i q2) objavljivani u referentnim znanstvenim časopisima. Surađujemo s našim fakultetima i drugim znanstvenim institucijama, Studijima za visoko obrazovanje, npr. Studij mediteranske poljoprivrede. Naši znanstvenici predaju na fakultetima, organiziraju radionice, seminare, javna predavanja, domaćini smo raznim simpozijima, a i na mnoge druge načine pokušavamo prenijete informacije i znanja kojima raspolažemo. Imamo 5 ha površine za pokuse i istraživanja ovdje u Institutu i 5 ha u Kaštelima, s više od 500 genotipova različitih vrsta. Zahvalivši na pozornosti ravnatelj dr. sc. Perica predao je riječ doajenu Instituta, našem dr. sc. Vladi Topiću. Dr. Topić se prisjetio davne 1971. godine kada je došao u Institut u vrijeme ograničenih sredstava, koja su više od 75 % bila iz vlastitih izvora. Sredstva su dobivena od projektiranja, znanstveno-istraživačkog rada za gospodarske subjekte koji su tada bili u poziciji da mogu financirati takve projekte. U tom razdoblju osnivani su trajni eksperimentalni objekti kao temelji znanstveno-istraživačke discipline problematike erozije. Prvi takav, površine preko 20 ha postavljen je na Muću sa sastojinom crnog bora na različitim geološkim podlogama, na kojima se već preko 40 godina |