DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 106 <-- 106 --> PDF |
padina Marjana, ali i ostalog okoliša Splita brdovitih kulisa pozadine grada, južnih obronaka Kozjaka i Klisa. Da je car Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan odlučio graditi palaču baš na tom mjestu utjecalo je više čimbenika: ponajprije što je bio rodom iz Salone ili njene okolice, zatim odredbom u podijeli upravljanja carstvom četvorice, imenujući još tri suvladara: Maksimiljana, Galerija kojeg je oženio svojom kćeri Valerijom i Konstancija. U izboru lokacije znatan utjecaj smještaja palače bili su: blagi klimatski uvjeti, eksponirane uvale jugu i suncu, okružene otocima te zaklona dinarskog masiva sa sjevera. S geološkog stajališta imao je bogata nalazišta vrsnog kamena na mjestu gradnje, a posebice nalazišta na Braču i okolišu Trogira. Gradnju palače započeo je 290., a završio je 300. godine. Znatan utjecaj na izgradnju i lokaciju imalo je i zdravstveno stanje cara, posebice u kasnijim godinama, povlačeći se s prijestolja u 62. godini života radi liječenja teške bolesti, koristeći sumporne izvore na stotinu metara od palače te brojne izvore sumporne vode sjeverne obale Marjana iz kojih i danas izviru. Nakon što nas je simpatična vodička upoznala s općim spoznajama o palači, uvela nas je kroz južna „Mjedena“ vrata u podrumske prostore iznad kojih se nalazi nekadašnji carev stan. Današnji podrumi u vrijeme carevog života bile su prizemne prostorije palače kako bi se stvorili pogodni uvjeti života na gornjem katu, a ti su nedostatno istraženi. Iz te razine izlazilo se nešto niže u luku i na more. Iznad prostorija carevog stana nalazio se carski dvor s hramovima posvećenih bogovima i božicama sa svečanim prostorijama i održavanja ceremonijalnih zbivanja života carske palače s Mauzolejem u kojemu je želio biti pohranjen u kamenom sarkofagu. Nekad prizemni prostori danas imaju uvriježeno ime „Podrumi“, iz razloga što se izgradnjom i razvojem grada kroz vjekove razina obalnog pojas izdizala oko palače nasipavanjem za oko 2,5 m od današnjeg tla Podruma. Iz tih razloga nastao je udomaćeni naziv Podrumi. Svratila nam je pozornost na temelje i kamene zidove i pregrade iza kojih se nalaze brojne prostorije i dvorane, kako na zapadnoj strani od ulaza, tako i na istočnom dijelu. Zidovi su građeni od kamenih blokova u prosjeku od pola kubika, upozorivši nas kako je kameni blok ulazio ispuštenim kamenim zubom bloka u slijedeći zbog sprječavanja međusobnog pomicanja. Kako kamen leži na kamenu u tijesnoj fugi, nije bilo vidljivo vezivo. Na pojedinim kamenim blokovima uklesana su rimska ili grčka slova klesara. Međutim nije poznato ni ustanovljeno ime graditelja palače, osim što je na bazi jednog stupa Mauzoleja uklesano grčko ime Filot, a na kapitelu sjevernih vrata grada Zotikos, orijentalnog podrijetla. Na kamenim blokovima zidova zamijetili smo rupice do visine oko 1 m, jer je u kasnijim vremenima tu prodrlo more i zadržavalo se zbog niže kote tla te su morski školjkaši izgrizali kamen poput prstaca. Zbog kratkoće raspoloživog vremena nismo ulazili u brojne prostorije i dvorane zapadnih i istočnih dijelova podruma. Dioklecijan se rodio 243. godine, a carem postaje 284. u 41. godini života. Abdiciravši u Nikodemiji 305. u 62. godini. Zbog slabog zdravlja povlači se u palaču u kojoj živi 11 godina kada umire u 73. godini života 316. godine. Pokopan je u porfirnom sarkofagu prekrivenim purpurnim plaštem u Mauzoleju kojega je sebi sagradio za života. Plašt je sa sarkofaga ukraden 356. god., 40 godina nakon pokopa. Palačom se koriste nastavno rimski carevi sve do pretposljednjeg Julija Nepos-a svrgnutog 475. godine. U 7. stoljeću rušenjem Salone u velikom avarsko-slavenskom naletu odlučujući je bio u razvoju Dioklecijanove palače i Splita uopće. Stanovništvo Salone se razbježalo, a dio građana se sklonio unutar sigurnih zidina palače unijevši u nju temeljne institucije gradskog života. Prema zapisima, nadbiskup Ravenjanin prenio je iz Salone u palaču središte nadbiskupije. Izbacio je iz Mauzoleja poganske idole i pretvorio ga u stolnu crkvu posvećenu sv. Mariji, pa se time smatra najstarijom katedralom na svijetu. U prvim stoljećima ranog srednjeg vijeka Dioklecijanova palača pretvara se u pravi grad. Naša vodička g-đa Jasenka uvodi nas u središnji prolaz odnosno u središnju „podrumsku“dvoranu koji dijeli prostore na istočne i zapadne dijelove Podruma, a njime prema sjeveru, pristup stubištem Peristilu – središnjem trgu palače. Naseljavanjem stanovnika iz Salone, palača se pretvara u grad tijekom ranog srednjeg vijeka nastavnim doseljavanjem puka. Doseljenici ruše postojeće prostrane zgrade rimske arhitekture i grade od istog i dodatnog kamenog materijala nove kuće u ograničenom i relativno malom prostoru palače, stvarajući danas izgled labirinta uličica. Izgradnjom zgrada započelo je nasipavanje podruma otpadnim i urušenim materijalom, što se nastavilo sve do početka prošlog stoljeća kako bi se zapriječio prodor i zastoj mora u podrume. Na taj način su podrumi bili potpuno zatrpani i neprohodni, pa i ovaj središnji kojim smo hodali, a služio je i kao izlaz do obale. Današnja prohodnost podrumima rezultat je započetih radova na iskapanjima 1954. god., baš od ove najveće dvorane. Od 1955. god. radi se sustavno, pa je do danas istraženo i uređeno više od tri četvrtine od ukupnog prostora prizemnih dvorana. Ta dvorana je vrlo široka s dva reda po tri masivna pilona koji nose unakrsne bačvaste svodove. Piloni su izgrađeni u donjim dijelovima od kamena, a gornji red od tradicijske tanke plosnate cigle rimske gradnje. Bačvasti svodovi nosili su prvi kat carskog stana. Plafon je obložen sedrom kako bi gornji katovi imali toplinsku izolaciju, jer je sedra porozna i lagana za ugradnju. Od postojeća 3 izlaza: prema zapadu, sjeveru na Peristil stubama, izlazimo istočnim pored zvonika sv. Duji i Mauzoleja koji danas s njim čini katedralu i dolazimo na završni trijem svečanih preostalih građevina carske palače. Pod nama su se nalazile rimske terme i dvorane gdje se pripremala hrana. Taj jugoistočni dio, za razliku od ostalog na kojemu se nalazi zbijeni splet kuća i uličica dojmom labirinta, |