DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Lee 2004) kada se radi o političkoj odluci kod koje građani najčešće nisu konzultirani ili kod plaćanja za određenu okolišnu uslugu kod koje se uspostavlja jasan odnos između korisnika i vlasnika, pa građani imaju jasnu sliku o tome što plaćaju. Najviše primjera iz ovog područja ima kod plaćanja za opskrbu vodom (Muradian et al., 2010; Fisher et al., 2010; Wendland et al., 2009), i zaštitom određenog područja radi očuvanja biološke raznolikosti te smanjivanja siromaštva (Prager et al., 2012; De Koning et al., 2011; Sommervile et al., 2009; Kumar, 2005). METODOLOGIJA METHODOLOGY Ciljevi istraživanja i hipoteze – Research goals and hypotheses Cilj istraživanja bio je analizirati utjecaj informiranosti na poznavanje problematike općekorisnih funkcija šuma. Istraživanje je zasnovano na hipotezi da veća informiranost vodi boljem poznavanju problematike općekorisnih funkcija šuma, boljem shvaćanju njihovih vrijednosti te lakšem prihvaćanju neophodnosti njihovog financiranja, pa i plaćanja od strane korisnika. Opis uzorka – Description of the sample Uzorci su izdvojeni iz studentske populacije triju fakuteta Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu su fakulteti odabrani tako da pripadaju različitim područjima znanosti – Šumarski fakultet (ŠF) iz područja biotehničkih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) iz područja tehničkih znanosti te Hrvatski studiji (HRSTUD) koji u ovom istraživanju predstavljaju društveno-humanističke znanosti. Pretpostavka je da će studenti ŠF biti bolje informirani o općekorisnim funkcijama šuma te stoga pokazati i bolje poznavanje problematike. U skladu s ciljem istraživanja i realnim mogućnostima, uzorak je istovremeno namjeran (engl. purposeful sampling) i prigodan (engl. convenience sampling) (Milas, 2009). Namjeran je stoga što smo ciljano odabrali fakultete koji pripadaju različitim područjima znanosti, a prigodan jer smo mogli odabrati neke druge fakultete iz istog područja znanosti. Primjerice, umjesto studenata FSB istraživanje smo mogli provesti na studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva ili smo umjesto HRSTUD mogli odabrati Filozofski fakultet. Studente smo odabrali kao ciljanu populaciju jer predstavljaju segment građanstva i budući su nositelji društva, pa nam je njihovo mišljenje o ovoj problematici vrlo važno. Također, odabirom različitih fakulteta lako smo mogli kontrolirati njihovu potencijalnu informiranost. Ovakvo uzorkovanje ne može dati reprezentativne rezultate, odnosno na osnovi dobivenih rezultata ne možemo donositi generalne zaključke. Ipak, ovakvi rezultati služe kao osnova i daju smjernice za daljnja istraživanja, posebice kada se uzme u obzir da sličnih istraživanja u Hrvatskoj do sada nije bilo. Ukupni uzorak sačinjavalo je 247 ispitanika s različitim udjelima na pojedinim fakultetima (Tablica 1). Na svakom fakultetu anketirana je jedna skupina studenata starijih godina, na način da su predavači triju fakulteta podijelili studentima ankete na početku predavanja ili vježbi. Prema spolu u istraživanju je ukupno sudjelovalo 160 muškaraca i 85 žena, pri čemu je očekivano udio muškaraca na ŠF i FSB bio veći nego na HRSTUD, gdje su prevladavale žene. Kada se radi o prihodu kućanstva ispitanika, on je kod ispitanika FSB bio statistički značajno veći u odnosu na ispitanike drugih dvaju fakulteta (Tablica 1). Metoda – Method Primijenjena je metoda ankete (Milas, 2009; de Vaus, 2005) koja je svoju primjenu našla i u šumarstvu (e.g. Halder et al., 2016; Stevanov et al., 2015). Anketa je provedena u svibnju 2013. godine te se sastojala od 13 pitanja, pri čemu su se tri odnosila na općekorisne funkcije šuma, šest na Naknadu za općekorisne funkcije šuma te ostala na samog ispitanika (dob, spol, zanimanje i prihod kućanstva). Pitanja vezana za općekorisne funkcije šuma odnosila su se na upoznatost s pojmom općekorisnih funkcija šuma, |