DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 111 <-- 111 --> PDF |
upravlja park šumom Marjan i uopće problemima upravljanja park šumom. Nakon toga se uključio dr. sc. Vlado Topić koji je Upravni odbor HŠD-a upoznao s prirodnim obilježjima park šume, njezinom poviješću, strukturnim obilježjima i smjernicama uređenja, njege, obnove i zaštite (Slika 1.). U staroj, bogatoj i slavnoj povijesti Splita, Marjan zauzima značajno mjesto. Tragove Rimljana u starom vijeku na Marjanu ne nalazimo samo u njegovom imenu (Margnanus, Murnanus, Marnanus), nego i u imenima raznih lokaliteta primjerice Spinuta (In Spinuti). Na rimskoj karti sačuvanoj u obliku tzv. Tabula Peutingeriana označen je, još prije gradnje Dioklecijanove palače, na rtu Marjana hram Dijane božice lova i put od naselja Spalatum do hrama ad Dianam. To svjedoči da je Marjan tada bio šumovit i najvjerojatnije obrastao bjelogoričnim šumama u kojima je dominirala crnika (Quercus ilex L.). U srednjem vijeku to je bila općinska šuma o kojoj su vodili brigu dvojica izabranih plemića. Veliko vijeće budno je čuvalo u to vrijeme marjansku šumu i vršilo kontrolu sječe drva i ispaše stoke. No za vrijeme turskih ratova, koji su ugrožavali i sam Split, nadzor na marjanskom šumom popušta i slabi, pa se šuma siječe bez reda i kontrole, što dovodi postupno do obešumljavanja i nestanka prirodne vegetacije. Tako je nekada šumovit Marjan postao gol i krševit, o čemu nam svjedoče crteži iz druge polovice 17. i 18. stoljeća. Takav Marjan, lijep ali gol, opjevali su naši pjesnici Luka Botić i Vladimir Nazor. Šumske površine poluotoka Marjan sve su se više degradirale. Od nekada plodnog tla u erozijskim procesima nastala je golet koja se dalje širila i ugrožavala preostale |