DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 113     <-- 113 -->        PDF

bor (93,7 %). Od ostalih vrsta najzastupljeniji je čempres, ali samo sa 5,3 %. Zastupljenost brucijskog bora, pinije, cedra, crnike, medunca i crnog jasena je zanemariva (0,9 %). Godine 1970. Bilo je u marjanskoj šumi ukupno 115.265 stabala, 1990.godine 78.080, a 2008.godine 64.044, što znači da se u tom 38-godišnjem razdoblju ukupan broj stabala smanjio za 51.221 komada ili za 44 %. To je posljedica prirodnog izlučivanja, osobito u mlađim sastojinama, zatim sanitarnih sječa radi uklanjanja suhih i bolesnih stabala te uzgojnih intervencija.
Iz navedenih Osnova i Programa gospodarenja vidljivo je da sadašnja struktura šume ni po sastavu vrsta (monokultura alepskog bora) ni po uzgojnom obliku (jednodobne sastojine) ne odgovara park šumi i nije u skladu s njenom namjenom, pa se predlaže da se buduće gospodarenje usmjeri k njezinoj transformaciji u grupimičnu raznodobnu šumu. Navode se vrste koje bi trebale činiti transformiranu šumu (pretežno četinjače, uz primjesu autohtonih listača), njihov omjer u smjesi, raspored i veličinu grupe, kao i način obnove i mjere njege.
POSJET ALKARSKIM DVORIMA U SINJU
Porin Schreiber
Prema osmišljenom programu boravka na Upravi šuma Podružnice Split 10. travnja posjetili smo Alkarske dvore u Sinju, gdje je nedavno otvoren u njima Alkarski muzej (Slika 2.) povodom 300-te održane Alke od bitke i pobjede nad Turcima iz 1715. godine i oslobađanja sinjskog kraja od okupacije Osmanlija. Kroz Muzej nas je proveo ugodnim i pristupačnim objašnjenjima kustos gosp. Župić. Fascinantno je bilo gledati alkarsku četu s konjima i alkarima u svečanoj odori u prirodnoj veličini (Slika 3.). U njemu je bogata povijesna zbirka eksponata sa suvremenim elektronskim prikazima iz života Sinja i puka sinjske krajine i obrane grada. Ukratko, ako ste u prilici biti blizu Sinja, neizostavno morate posjetiti Alkarske dvore, jer pisanim i verbalnim izričajima nije moguće doživljaj muzejskog prikaza povijesnih zbivanja i zahvale puka Čudotvornoj Gospi Sinjskoj dostatno i slikovito prenijeti.
Napustivši Alkarske dvore zaputili smo se u područje šuma i šumskih zemljišta Šumarije Sinj, ponajprije na mjesto pokušaja četničkog zločina rušenja brane u Domovinskom ratu, u okružju šuma crnog bora koje su štitile okolne strme padine jezera od erozije HE Peruča. Unatoč unesenih 10 tona eksploziva od četnika 1993. god. u hodnicima brane i aktiviranja te nastalih povećih šteta na brani, uz Božju pomoć i solidnu izgradnju, brana je spriječila moguću katastrofu nizvodnog područja i stradanje stotine tisuća ljudi i dobara sve do Omiša. Sprječavanju katastrofe pridonio je i jedan časnik postrojbe UN na brani koji je otvorio sigurnosnu klapnu za kontrolirani ispust voda iz jezera. Naravno, svojim iznenadnim napadom i hrabrim jurišem naših branitelja istovremeno su potjerani četnici iz okružja podaleko od brane i mogućeg dohvata njihovog topništva.