DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 12     <-- 12 -->        PDF

prepoznavanje pojedinih funkcija, te najvažniju funkciju za ispitanika osobno. Pitanja vezana za Naknadu za općekorisne funkcije šuma odnosila su se na upoznatost s postojanjem Naknade, poznavanje činjenica o Naknadi, poput obveznika plaćanja, raspolaganja sredstvima, poznavanje namjena za koje Naknada služi, te slaganje s tvrdnjama vezanim za namjensko trošenje, transparentnost trošenja ili uopće potrebu za ovakvim instrumentom. Na kraju su ispitanici trebali navesti za koju bi općekorisnu funkciju šuma bili spremni izdvojiti iznos po želji. Pitanja su bila zatvorenog (odgovori da ili ne, niz ponuđenih odgovora ili Likertova skala) i otvorenog tipa (npr. najvažnija funkcija). Također, neka pitanja su imala samo jedan mogući točan odgovor (npr. odgovor na pitanje koja institucija raspolaže sredstvima Naknade), dok su druga imala mogućnost više točnih odgovora (npr. pitanje vezano za prepoznavanje općekorisnih funkcija šuma ili prepoznavanje aktivnosti koje se financiraju iz Naknade).
Statistička analiza – Statistical analysis
Osnovna analiza uključivala je primjenu deskriptivne statistike (frekvencije i postotci). Kako nas je zanimalo ne samo u kojoj mjeri studenti pojedinih fakulteta poznaju problematiku općekorisnih funkcija šuma, već i postoji li statistički značajna razlika među njima, dalje smo koristili neparametarske testove, jer se radi o neprobabilističkim uzorcima. U tu svrhu korišteni su hi-kvadrat i Kruskal-Wallis test. Od post-hoc testova korišteni su Fisherov i Pearsonov. Statistička analiza rađena je u programskom paketu SPSS 20.0. (IBM Corp., 2011).
REZULTATI
RESULTS
Poznavanje općekorisnih funkcija šuma – Recognition of forest ecosystem services
Prvo pitanje odnosilo se na poznavanje pojma općekorisnih funkcija šuma u smislu jesu li ispitanici prema vlastitom mišljenju upoznati s ovim pojmom ili ne. Rezultat je pokazao da su studenti ŠF prema vlastitom mišljenju puno više upoznati s pojmom od studenata drugih fakulteta (Slika 1), a rezultati hi-kvadrat testa pokazali su da postoji i statistički značajna razlika među studentima pojedinih fakulteta (vrijednost= 98,932; p=0,000). Fisherov test pokazao je da statistički značajna razlika postoji među studenatima ŠF i FSB te ŠF i HRSTUD (u oba slučaja p=0,000).
Sljedeće pitanje odnosilo se na prepoznatost pojedinih općekorisnih funkcija šuma kao takvih, pri čemu su kao mogući odgovori u upitniku bile pobrojane sve funkcije onako kako su navedene u Zakonu o šumama (NN 140/2005). Zanimalo nas je koliko je pojedina funkcija prepoznata i u kojem postotku (Tablica 1). U tablici su umjesto punih naziva funkcija upotrijebljeni kodovi.
Iz tablice je vidljivo da ni jedna funkcija nije bila apsolutno prepoznata. Funkcije koje su studenti ŠF najviše prepoznali bile su zaštita od erozije, rekreacijska, pročišćavanje zraka, ublažavanje klime te proizvodnja kisika i to upravo tim redoslijedom. Najmanje su prepoznate uloga šuma u razvoju lokalne zajednice, uloga u obrani zemlje te uloga šuma u zaštiti prirode. Studenti FSB najviše su prepoznali funkcije proizvodnje kisika, ublažavanja klime, pročišćavanja zraka, zdravstvenu te funkciju očuvanja bioraznolikosti. Iste funkcije najviše se prepoznali i studenti HRSTUD, ali s nešto izmijenjenim redoslijedom (Tablica 2). Kad se radi o najmanje prepoznatim funkcijama i za studente FSB i HRSTUD to su bile uloga u obrani zemlje, uloga u razvoju lokalne zajednice te zaštita od bujica.
Osim prepoznatosti pojedine funkcije zanimalo nas je postoji li statistički značajna razlika u prepoznatosti pojedinih funkcija među studentima različitih fakulteta. Rezultati hi-kvadrat testa pokazali su da postoji za devet od 17 funkcija. Također nas je zanimalo između studenata kojih fakulteta postoji statistički značajna razlika u prepoznavanju pojedine funkcije (Tablica 3). Rezultati su pokazali da gotovo uvijek za navedene funkcije postoji statistički značajna