DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 19     <-- 19 -->        PDF

za ovakve rezultate je informiranost studenata ŠF o problematici kroz redovnu nastavu. S druge strane, uzimajući u obzir da je Naknada često bila predmet rasprave u dnevnim tiskovinama u sklopu teme o smanjenju parafiskalnih nameta (Barilar i Radusinović, 2013; Marić, 2013; Vukadinović, 2014; Poslovni dnevnik, 2013, 2014, 2015), a u kojoj se gotovo uvijek spominjao „doprinos za šume“, bilo je za očekivati da su i studenti drugih fakulteta barem čuli o tome. Ipak, odgovori na pitanja znanja o Naknadi, poput aktivnosti koje se financiraju iz Naknade (Tablica 4), tko su obveznici plaćanja (Slika 3), te tko raspolaže sredstvima Naknade (Slika 4), pokazali su da studentima svih triju fakulteta nedostaje znanja o ovoj temi, bez obzira na prethodnu informiranost studenata ŠF zbog koje bi trebali biti u prednosti nad studentima ostalih dvaju fakulteta. Studenti triju fakulteta najbolje su prepoznali pošumljavanje te sanaciju i obnovu ugroženih šuma kao aktivnosti koje se financiraju iz sredstava Naknade. Interesantno je da su u puno većem postotku studenti FSB i HRSTUD prepoznali čuvanje šuma, za razliku od studenata ŠF. Uzimajući u obzir prvobitnu namjenu Naknade, a to je da sufinancira gospodarenje šumama na kršu, zanimljivo je da je ta aktivnost među najprepoznatijima jedino studentima ŠF (manje od tri četvrtine ispitanika). S druge strane je prilično neočekivano da studenti ŠF nisu upoznati s činjenicom da se iz sredstava Naknade financira izrada programa gospodarenja privatnim šumama ili izgradnja šumskih prometnica, pogotovo kad se uzme u obzir da su privatne šume i šumarstvo sve češće tema u šumarskom sektoru u Hrvatskoj, posebice od osnutka Šumarske savjetodavne službe 2006. godine do danas.
Istraživanje je pokazalo da su studentima prilična nepoznanica administrativna stajališta Naknade u smislu obveznika plaćanja i institucije zadužene za raspolaganje prikupljenim sredstvima (Slike 3 i 4). Tako je primjerice studentima FSB bilo najlogičnije da Naknadu plaćaju radnici, dok se najviši postotak odgovora studenata HRSTUD odnosio na dobrovoljno plaćanje svih građana. Ministarstvo poljoprivrede čini se najlogičnijim izborom institucije koja bi trebala raspolagati prikupljenim sredstvima Naknade prema iskazanom mišljenju studenata svih triju fakulteta.
Kada se radi o izjavama vezanim za Naknadu (Slike 5-8) pokazalo se da relativno velik udio studenata uopće nema mišljenje o pojednoj temi. Tako primjerice približan udio ispitanika nema mišljenje o namjenskom trošenju i transparetnosti trošenja sredstava, a što smatramo da nije rezultat samo nedostatka informiranosti, već i nedostatak transparentnosti same institucije koja raspolaže sredstvima. Znatno veći udio ispitanika na svim fakultetima imao je mišljenje o ulozi Naknade u unaprjeđenju stanja šuma u RH ili o ukidanju Naknade. Pri tomu je prosječna ocjena slaganja s tvrdnjom da Naknada doprinosi unaprjeđenju bila viša u odnosu na ostale izjave. Zaključujemo da bez obzira na manjak informiranosti i/ili znanja o problematici, studenti ipak imaju pozitivan stav prema Naknadi i ne bi je ukinuli.
Na osnovi rezultata zaključujemo da informiranost donekle utječe na poznavanje problematike općekorisnih funkcija šuma. Tako je gotovo uvijek postojala statistički značajna razlika u odgovorima između studenata ŠF i drugih dvaju fakulteta. Ipak, vjerojatnost je da postoje i neki drugi faktori koji utječu na informiranost i formiranje stava o općekorisnim funkcijama šuma i Naknadi za njih, a koji nisu bili predmet ovog istraživanja. Primjerice, iako pouzdano znamo da su studenti ŠF informirani o općekorisnim funkcijama šuma i Naknadi, odgovori na pitanja znanja nisu uvijek odražavali njihovu prednost u tom smislu u odnosu na studente drugih dvaju fakulteta.
Kako uzorak na kojemu je bilo provedeno istraživanje nije bio reprezentativan, zaključke nije moguće projicirati na opću populaciju, odnosno građanstvo u cjelini. Ipak, zaključujemo da je potrebno više raditi na promociji problematike općekorisnih funkcija šuma, ne samo u znanstvenim i stručnim časopisima, i to na način koji je prilagođen nestručnom građanstvu. Kad se radi o segmentu nestručnog građanstva u koji spadaju obveznici plaćanja, davanje povratne informacije o utrošku sredstava povećalo bi transparentnost (Vuletić et al., 2010 i rezultati ovog istraživanja). Mišljenja smo da bi bolje razumijevanje problematike kroz bolju informiranost građanstva donijelo veću podršku šumarskom sektoru u njihovim nastojanjima da osiguraju općekorisne funkcije šuma. Pogotovo se to odnosi na pojašnjenje vezano za korisnike općekorisnih funkcija šuma, tj. treba li se smatrati korisnikom samo onaj koji je fizički u šumi ili se bavi poslovima vezanim za šume, ili to uključuje sve građane bez obzira gdje se trenutačno nalazili i čime se bave u gospodarskom smislu.
U budućnosti je neophodno nastaviti istraživati razumijevanje i stavove različitih segmenata građanstva o općekorisnim funkcijama šuma i Naknadi, kako bi se razvili i primijenili prikladni instrumenti šumarske politike, a kojima bi cilj bilo veće razumijevanje problematike i pozitivniji stav prema šumarskim aktivnostima u tom smislu.
ZAHVALE
ACKNOWLEDGEMENTS
Istraživanje je provodeno u sklopu projekta Značaj i uloga OKFŠ-a u kontekstu EU za potrebe tvrtke Hrvatske šume d.o.o., a koji je financiran iz sredstava Naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Ovim putem zahvaljujemo se izv.prof. Stjepanu Posavcu sa Šumarskog fakulteta, prof.dr.sc. Snježani Kereković sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te izv. prof. Danijelu Labašu sa Hrvatskih studija, koji su nam pomogli u distribuciji anketnih listića studentima. Također, veliko hvala studentima koji su odvojili vrijeme da sudjeluju u ovom istraživanju.