DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 78     <-- 78 -->        PDF

MIOMIRISNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA
Alojzije Frković
Otkad je domaći operater Hrvatska pošta pokrenula izdavanje poštanskih maraka na temu Hrvatska flora, pred nama je trinaesta po redu serija od ukupno tri marke posvećene aromatičnom bilju. Marku nominalne vrijednosti 2,80 kn krasi grančica ružmarina, onu od 3,10 kn cvjetovi lavande, a treću, nominalne vrijednosti 4,60 kn, zlatno žute cvjetne glavice smilja. Autorica ovih likovno uspjelih rješenja maraka je Klara Mikulić, unekoliko novo ime među dizajnericama iz Zagreba koje su se latile tog atraktivnog umjetničkog stvaralaštva. Za naše filateliste iz redova šumara valja istaći da su marke izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a operater je izdao i prigodnu omotnicu prvog dana (23.3. 2016.) te tri maksimum karte. Da naslov ovog priloga nije izmišljen, govori pripomena  Tiskare „Zrinski“ d.d. Čakovec, koja je osmislila višebojni ofsetni tisak obogaćen s dodatkom mirisa! Naime, na predstavljanju maraka, uz Hrvatske pošte, bila je i prirodna kozmetika Nikel kojoj valja zahvaliti da su mirisne mikrogranule  umiješane u lak kojim su marke nakon tiskanja lakirane. Miris se aktivira kad marke lagano protrljamo prstima! Kako zaljubljenika maraka na temu flore i faune ima u svijetu i u nas sve više i više, napominjemo da su marke izdane u nakladi od 170 tisuća primjeraka, što će zacijelo zadovoljiti sve one koji žele svoje albume obogatiti novom atraktivnom serijom.
Ružmarin – začinska biljka kao dodatak jelima od divljačine
Kao što je naprijed navedeno, poštansku marku nominale 2,80 kn krasi grančica ružmarina (Rosmarinus officinalis). Poput ostalih spomenutih dviju vrsta, ružmarin je značajna biljka sredozemnog područja, izvan kojega raste samo u kulturi. Taj gusto razgrađeni  aromatični i vazdazeleni grm naraste i do 150 cm. Šiljaste mu ogranke prekrivaju vrlo uski i na rubu prema dolje savinuti kožasti listići, s donje strane nježno bjelopustenasti. Plavkasti, rjeđe bijeli cvjetovi skupljeni pri vrhovima izbojaka javljaju se tijekom čitave godine, iako glavnina cvatnje pada tijekom ožujka pa sve tamo do svibnja.
U davna vremena, kao kultivirana biljka, ružmarin je bio posvećen  nekom božanstvu, da bi kasnije našao konkretniju primjenu kao začinska biljka u kulinarstvu, poglavito kao dodatak jelima pripremljenima od divljači. Iz grčke mitologije poznato je kako je Afrodita, božica ljubavi, izronila iz zapjenjenog mora ovijena cvjetovima ružmarina, što je i u nekim  našim krajevima ostavilo traga  u običaju svadbenog veselja, čiji se sudionici znaju okititi ružmarinovim grančicama. Kao ljekovita biljka ružmarin se počeo upotrebljavati tek u srednjem vijeku, čije je lišće uglavnom služilo kao aromatik i stimulans. Prema Kušanu u narodnoj medicini  ova biljka služi kao sredstvo koje istjeruje znojenje, mokraću i vjetrove, a pospješuje rast kose, liječi katar želuca, bolesti bubrega i jetara, reumu, vodene bolesti , živčane bolesti, bolesti srca  te slabi apetit. Na cijeni je ružmarinovo ulje, koje se dobiva parnom destilacijom ružmarinovih vršaka i listova, što je, primjerice, na otoku Hvaru, Visu i Šolti zamalo ugrozilo opstanak te vrste. Ružmarinovo ulje uglavnom se koristi u farmaceutskoj industriji i u proizvodnji parfema.
Domovina ružmarina je jug Španjolske, odakle su ga širom juga starog kontinenta rasprostranili benediktinci. Kako to piše u promidžbenom listiću koji prati marke (autorica teksta dr.sc. Sanja Kovačić), ružmarin preferira suhe obronke u blizini mora, gdje je izložen vlažnim južnim vjetrovima. Otud i latinski naziv roda: ros, rosa, maglica i marinus, morski, s mora.
Ulje lavande na visokoj cijeni u farmaceutskoj industriji
U mnogome nalik ružmarinu je ljekovita ili uskolisna lavanda (Lavanda angustifolia). Radi se o gusto razgranatom vazdazelenom polugrmu s više ogranaka visine preko jednog metra. Plavičastoljubičasti cvjetovi ukrašavaju biljku tijekom tri ljetna mjeseca, od lipnja do kolovoza. Uski lineasti listići također imaju plavičasti nahuk. Iako je u priobalju Dalmacije možemo naći kao samoniklu u degradiranim šumama krša (makija, garig), u nas se uglavnom tretira kao uzgojena kultura - križanac uskolisne (L. angustifolia)  i širokolisne ili aspika (L.latifolia) lavande, kakvog nalazimo u znanim hvarskim nasadima. U već spomenutom listiću koji prati marke našli smo podatak da lavanda uspješno odolijeva niskim temperaturama, pa se često uzgaja u gorskim i planinskim predjelima kao uresnica, ali i kao ljekovita, medonosna i industrijska biljka.
Još značajnije od ružmarinovog na cijeni je lavandino ulje, koje ima široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Već od davnine dodatak je uljima za masažu kao blago umirujuće sredstvo te kupkama i sapunima. Stari

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Rimljani kupali su se u kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Sušenu lavandu su pak koristili  kod crkvenih obreda i poroda. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata koristila se kao sredstvo protiv boli, kod previjanja rana da bi se ranjenici zaštitili od infekcije. Ovisno o kultivaru, razlikuje se i jačina i ugodnost mirisa. U odnosu na svježu biljku, suha lavanda ima više mirisnih tvari, pa se ona s većim sastojkom kamfora uspješno koristi protiv štetnih insekata. Otud ona hvarska: „Lavanda protiv moljaca“.
Grmovi smilja uspješno štite tlo od erozije
Treća biljka iz ove „hrvatske mirisne flore“ predstavljene na poštanskim markama je vrsta iz porodice glavočika (Asteraceae), svima nam poz­na­to smilje (Helichrysum italicum ili H. An­gu­­stifolium). Riječ je o miomirisnom, pri bazi drvenastom polugrmu koji u visinu naraste do pola metra. Na lokalitetima izloženim jakoj buri, primjerice na otoku Pagu, često biva prikovano o zemlju, pa je u šumarstvu od značenja za povezivanje tla protiv erozije. Karakteriziraju ga  zlatnožute cvjetne glavice građene od sitnih cvjetića, uokvirene u pricvjetne listove. Cvate od travnja do srpnja na otvorenim osunčanim površinama. Kao izraziti predstavnik mediteranske flore uspijeva samo na jugu Europe, u nas u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i na otocima. Na nekim kvarnerskim otocima bila je česta i vrlo rasprostranjena biljka na koju smo nailazili posvud u kamenjarima, točilima, po napuštenim vinogradima, u pukotinama stijena, degradiranim pašnjacima. Danas to nažalost nije tako. Posljednjih godina ova aromatična biljka postala je plijenom ilegalnih berača.
Prema riječima otočana s Krka i Paga biljka se čupa s korijenjem,  što dodatno potencira uništavanje.
I ove marke, poput većine dosadašnjih na temu flore i faune, imaju poglavito svrhu promidžbe i  edukacije o potrebi zaštite prirode. Tom cilju doprinosimo ne samo mi sakupljači maraka, nego i  pošiljatelji ili primatelji poštanskih pošiljaka, poput pisama i čestitaka, ukrašenih ovim lijepim markama. Stoga, iskrena čestitka hrvatskom operateru Hrvatskim poštama.