DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 83 <-- 83 --> PDF |
OKRUGLI STOL Damir Delač U dvorani Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) 25. veljače 2016., održan je Okrugli stol na temu “INŽENJERI O ENERGETICI” pod motom da o ovoj tako važnoj i temeljnoj stavki razvoja i održivosti gospodarstva trebaju promišljati i mišljenja prenositi isključivo kompetentni stručnjaci, koji mogu, znaju i moraju procijeniti potrebe i mogućnosti proizvodnje i distribucije energije, u ovom slučaju elektroenergije, te pripadne industrije koju u tu svrhu Hrvatska treba razvijati. Program je podijeljen u 3 poglavlja 1. Nisko ugljična proizvodnja električne energije, Nuklearna energija prof. dr. sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu, iznio je predavanje: Obnovljivi izvori i napredne tehnologije Zaključci • Uspostava održivog tržišta od 50 MW krovnih fotonaponskih sustava godišnje, kao dio projekta solarizacije Hrvatske, s naglaskom na jadransku Hrvatsku. • Održivo tržište od oko 100 MW vjetroelekrana godišnje. • Povećana podrška korištenju poljoprivredne i šumske biomase i bioplina u istočnoj i planinskoj Hrvatskoj, kao i bioplina iz otpada, s posebnim naglaskom na kogeneraciju i biotoplifikaciju manjih mjesta, te utiskivanje bioplina u mrežu. • Istraživanje geotermalnog potencijala za eventualnu geotoplifikaciju kontinentalne Hrvatske. • Jačanje sustava za poticanje korištenja dizalica okolišne topline, s posebnim naglaskom u centraliziranim toplinskim sustavima i turističkim objektima. Zvonimir Sever, dipl. ing. građ., Hrvatska komora inženjera građevinarstva, iznio je predavanje: Korištenje slobodnog hidropotencijala za proizvodnju električne energije RH Zaključci • Uskladiti ekološku mrežu sa strateškim razvojnim interesima RH. • Definirati mogućnost posebnog pristupa države za pojedine strateške projekte. • Strateški interes RH da ima što više energetskih izvora pod suverenom kontrolom na koje može računati bez ograničenja. • Reverzibilne HE komercijalno su vrlo isplative. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 84 <-- 84 --> PDF |
prof. dr. sc. Davor Grgić, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Sveučilišta u Zagrebu, iznio je predavanje: Doprinos nuklearnih elektrana u smanjenju CO2 emisija Zaključci • Globalno će biti teško postići zacrtane ciljeve vezane za ograničenje CO2 emisije bez korištenja svih mogućih raspoloživih rješenja. • Nuklearna energija je raspoloživo i tehnički zrelo rješenje koje je u stanju dati doprinos. • Stupanj primjene nuklearne energije će nužno ovisiti o mogućnostima i potrebama svake zemlje. • U najmanju ruku potrebno je stvoriti uvjete za siguran i ekonomičan rad postojećih nuklearnih elektrana, u slučaju RH NE Krško. prof. dr. sc. Tajana Krička, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, iznijela je predavanje: Energetski potencijal poljoprivredne biomase Zaključci • Pod pojmom poljoprivredne biomase podrazumijevaju se sve biorazgradive tvari biljnog i životinjskog porijekla, dobivene iz ostataka poljoprivredne industrije. • Republika Hrvatska raspolaže s velikim potencijalom za proizvodnju poljoprivredne biomase. Od ukupno dobivene biomase može se za potrebe proizvodnje energije izdvojiti između 30–50 % biomase iz trajnih nasada i ratarske proizvodnje. To znači da se od ostataka orezane biomase (vinova loza i voćne vrste) može sakupiti oko 205.000 tona biomase, a od ostataka ratarske proizvodnje (kukuruzovina, slama pšenice, soje, stabljike suncokreta) između 750.000 – 930.000 t. • Od ukupnih ostataka iz stočarske proizvodnje za potrebe proizvodnje energije može se izdvojiti oko 25 % stajskog gnoja, odnosno 381,480.000 tona. • Ukoliko se od ukupnih poljoprivrednih površina koje su pogodne za uzgoj (2,149.000 ha) izdvoji samo 5 % površina za uzgoj energetskih kultura (Mischanthus x giganteus, Sudanska trava, Arundo donax) potencijalno se može dobiti između 270.000-550.000 tona biomase. • Ukupno navedeni energetski potencijal biomase se prikaže kao jedinica tekv nafte, tada bi za I generaciju biogoriva iznosio 309.000 tekv nafte, za II generaciju biogoriva 429.000 tekv nafte, a energetski potencijal bioplina 245.000 tekv nafte. • Ukoliko bi Hrvatska koristila sve prethodno navedene vrijednosti, može se očekivati znatno uspješnija i tržišno konkurentnija proizvodnja energije iz poljoprivrede u odnosu na sadašnje stanje, a da se ne ugrozi proizvodnja hrane. mr. sc. Josip Dundović, HŠD-Sekcija, Hrvatska udruga za biomasu, iznio je predavanje: Energetski potencijal šumske biomase Zaključci • Ugljen, nafta i prirodni plin u suvremenom energetskom sustavu budućnosti igrati će sve manju ulogu. • Biomasa, vjetar i solarna energija su goriva budućnosti! Pritom se biomasa ponajprije smatra rješenjem za proizvodnju toplinske energije, za kogeneracijska postrojenja u zimskim mjesecima; ali i za proizvodnju goriva. Struja iz biomase u ljetu bez uporabe topline ne bi se trebala forsirati. • Energetskom strategijom postavlja se cilj, da će u 2030. godini od ukupnog potencijala biomase (poljoprivredne i šumske) na teritoriju Hrvatske koristiti čak 72 % u energetske svrhe ili 420 MW el. snage, te da će od danas do te godine energetska uporaba biomase kontinuirano rasti. Energetskom strategijom do 2020. godine predviđeno je iskoristiti 40 % ukupnog potencijala (bez energetskih kultura) ili 140 MW el. snage. • BEZ BIOMASE NEMA ENERGETSKOG ZAOKRETA 2. Distribucija električne energije, distribuirana proizvodnja i „smart grids” prof. dr. se. Igor Kuzle, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Sveučilišta u Zagrebu iznio je predavanje: Mrežne napredne tehnologije, integracija distribuirane proizvodnje i izazovi u razvoju suvremenih elektroenergetskih mreža Zaključci • U tijeku je značajan preustroj prijenosnih sustava (inovativne tehnologije temeljene na informacijsko-komunikacijskim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 85 <-- 85 --> PDF |
sustavima uz primjenu novih materijala i konstrukcijskih rješenja). Predmetne tehnologije povećavaju kapacitet, učinkovitost i pouzdanost postojećih i novih elemenata EES-a. • Koncept naprednih elektroenergetskih mreža često se povezuje samo s distribucijskim mrežama i integracijom distribuirane proizvodnje te aktivno upravljanje potrošnjom. • Razvoj naprednih mreža izravno je povezan i s prijenosnim sustavom od kojeg se očekuje da postane još napredniji nego što je danas. • Zbog povećane penetracije distribuirane proizvodnje distribucijska mreža postaje aktivna te se javljaju dvosmjerni tokovi snaga unutar same distribucijske mreže, kao i tokovi iz distribucijske mreže u prijenosnu mrežu. 3. Gospodarstvo u energetici prof. dr. sc. Stjepan Car, Zelena energetska zadruga, iznio je predavanje: Tehnološki razvoj, u skladu s niskougljičnom strategijom Zaključci • Poticanje industrije i reindustrijalizacije za potrebe proizvodnje prilagođene energetskoj strategiji. • Proizvodni portfelj HEP grupe je energetski raznolik, konkurentan i uz čistu proizvodnju – u strukturi proizvodnje električne energije u prosjeku je 70 % bez CO2 (hidroelektrane, nuklearna elektrana) u normalnoj hidrološkoj godini. I budući strateški smjer je održivi i fleksibilni energetski portfelj! • Stabilnost energetske politike i regulatornog te poticajnog okruženja je ključno. Nužna je potpora ministarstava u koordinaciji energetskog, prostorno-planerskog i okolišnog sektora na razini RH. Kompleksnost problema vidi se na rješavanju imovinsko-pravnih i drugih odnosa te obveza dionika primjerice kod hidroelektrana (postojećih i novih). • Nužno je trajno restrukturiranje, optimizacija i unaprjeđenje poslovnih procesa te kontinuirano prilagođavanje novonastalim okolnostima uz naglasak stavljen na kupca i buduće potrebe korisnika. • Otvorenost prema svim energetskim opcijama i implementacija novih tehnologija je jamstvo ostvarenja konkurentnog i održivog poslovanja, a time i dugoročne sigurnosti opskrbe elektroenergetskog sustava. Lokalna inicijativa i globalno djelovanje • Kružno gospodarstvo i niskougljična strategija razvoja društva prilika su za inovacije i poduzetništvo. • Korištenje EU fondova i lokalnih resursa put su za brži razvoj održivog gospodarstva sa zelenim radnim mjestima. • Do uspjeha pametnom specijalizacijom, bliskom suradnjom s akademskom zajednicom u području industrijskih istraživanja, usmjeravanim tržišnim prilikama i raspoloživim resursima. • Putem inovacija do veće konkurentnosti na tržištu, a internacionalizacijom djelovanja do stabilnosti poslovanja. HEP grupa • Proizvodni portfelj HEP grupe je energetski raznolik, konkurentan i uz čistu proizvodnju – u strukturi proizvodnje električne energije u prosjeku je 70 % bez CO2 (hidroelektrane, nuklearna elektrana) u normalnoj hidrološkoj godini. I budući strateški smjer je održivi i fleksibilni energetski portfelj! • Stabilnost energetske politike i regulatornog te poticajnog okruženja je ključno. Nužna je potpora ministarstava u koordinaciji energetskog, prostorno-planerskog i okolišnog sektora na razini RH. Kompleksnost problema vidi se na rješavanju imovinsko-pravnih i drugih odnosa te obveza dionika primjerice kod hidroelektrana (postojećih i novih). • Nužno je trajno restrukturiranje, optimizacija i unaprjeđenje poslovnih procesa te kontinuirano prilagođavanje novonastalim okolnostima uz naglasak stavljen na kupca i buduće potrebe korisnika. • Otvorenost prema svim energetskim opcijama i implementacija novih tehnologija je jamstvo ostvarenja konkurentnog i održivog poslovanja,l a time i dugoročne sigurnosti opskrbe elektroenergetskog sustava. Suvremene elektroenergetske mreže • U tijeku je značajan preustroj prijenosnih sustava (inovativne tehnologije temeljene na informacijsko-komunikacijskim sustavima uz primjenu novih materijala i konstrukcijskih rješenja). Predmetne tehnologije povećavaju kapacitet, učinkovitost i pouzdanost postojećih i novih elemenata EES-a. • Koncept naprednih elektroenergetskih mreža često se povezuje samo s distribucijskim mrežama i integracijom distribuirane proizvodnje te aktivno upravljanje potrošnjom. • Razvoj naprednih mreža izravno je povezan i s prijenosnim sustavom od kojeg se očekuje da postane još napredniji nego što je danas. • Zbog povećane penetracije distribuirane proizvodnje distribucijska mreža postaje aktivna te se javljaju dvosmjerni tokovi snaga unutar same distribucijske mreže, kao i tokovi iz distribucijske mreže u prijenosnu mrežu. Gospodarstvo u energetici • Tehnološki razvoj, u skladu s niskougljičnom strategijom. • Poticanje industrije i reindustrijalizacije za potrebe proizvodnje prilagođene energetskoj strategiji. |