DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 84 <-- 84 --> PDF |
prof. dr. sc. Davor Grgić, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Sveučilišta u Zagrebu, iznio je predavanje: Doprinos nuklearnih elektrana u smanjenju CO2 emisija Zaključci • Globalno će biti teško postići zacrtane ciljeve vezane za ograničenje CO2 emisije bez korištenja svih mogućih raspoloživih rješenja. • Nuklearna energija je raspoloživo i tehnički zrelo rješenje koje je u stanju dati doprinos. • Stupanj primjene nuklearne energije će nužno ovisiti o mogućnostima i potrebama svake zemlje. • U najmanju ruku potrebno je stvoriti uvjete za siguran i ekonomičan rad postojećih nuklearnih elektrana, u slučaju RH NE Krško. prof. dr. sc. Tajana Krička, Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, iznijela je predavanje: Energetski potencijal poljoprivredne biomase Zaključci • Pod pojmom poljoprivredne biomase podrazumijevaju se sve biorazgradive tvari biljnog i životinjskog porijekla, dobivene iz ostataka poljoprivredne industrije. • Republika Hrvatska raspolaže s velikim potencijalom za proizvodnju poljoprivredne biomase. Od ukupno dobivene biomase može se za potrebe proizvodnje energije izdvojiti između 30–50 % biomase iz trajnih nasada i ratarske proizvodnje. To znači da se od ostataka orezane biomase (vinova loza i voćne vrste) može sakupiti oko 205.000 tona biomase, a od ostataka ratarske proizvodnje (kukuruzovina, slama pšenice, soje, stabljike suncokreta) između 750.000 – 930.000 t. • Od ukupnih ostataka iz stočarske proizvodnje za potrebe proizvodnje energije može se izdvojiti oko 25 % stajskog gnoja, odnosno 381,480.000 tona. • Ukoliko se od ukupnih poljoprivrednih površina koje su pogodne za uzgoj (2,149.000 ha) izdvoji samo 5 % površina za uzgoj energetskih kultura (Mischanthus x giganteus, Sudanska trava, Arundo donax) potencijalno se može dobiti između 270.000-550.000 tona biomase. • Ukupno navedeni energetski potencijal biomase se prikaže kao jedinica tekv nafte, tada bi za I generaciju biogoriva iznosio 309.000 tekv nafte, za II generaciju biogoriva 429.000 tekv nafte, a energetski potencijal bioplina 245.000 tekv nafte. • Ukoliko bi Hrvatska koristila sve prethodno navedene vrijednosti, može se očekivati znatno uspješnija i tržišno konkurentnija proizvodnja energije iz poljoprivrede u odnosu na sadašnje stanje, a da se ne ugrozi proizvodnja hrane. mr. sc. Josip Dundović, HŠD-Sekcija, Hrvatska udruga za biomasu, iznio je predavanje: Energetski potencijal šumske biomase Zaključci • Ugljen, nafta i prirodni plin u suvremenom energetskom sustavu budućnosti igrati će sve manju ulogu. • Biomasa, vjetar i solarna energija su goriva budućnosti! Pritom se biomasa ponajprije smatra rješenjem za proizvodnju toplinske energije, za kogeneracijska postrojenja u zimskim mjesecima; ali i za proizvodnju goriva. Struja iz biomase u ljetu bez uporabe topline ne bi se trebala forsirati. • Energetskom strategijom postavlja se cilj, da će u 2030. godini od ukupnog potencijala biomase (poljoprivredne i šumske) na teritoriju Hrvatske koristiti čak 72 % u energetske svrhe ili 420 MW el. snage, te da će od danas do te godine energetska uporaba biomase kontinuirano rasti. Energetskom strategijom do 2020. godine predviđeno je iskoristiti 40 % ukupnog potencijala (bez energetskih kultura) ili 140 MW el. snage. • BEZ BIOMASE NEMA ENERGETSKOG ZAOKRETA 2. Distribucija električne energije, distribuirana proizvodnja i „smart grids” prof. dr. se. Igor Kuzle, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Sveučilišta u Zagrebu iznio je predavanje: Mrežne napredne tehnologije, integracija distribuirane proizvodnje i izazovi u razvoju suvremenih elektroenergetskih mreža Zaključci • U tijeku je značajan preustroj prijenosnih sustava (inovativne tehnologije temeljene na informacijsko-komunikacijskim |