DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ROM-u prikazao je Ptice riječkog područja. U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ autor je brošure „Ptice šumskih staništa“.
Po pisanju i objavi članaka Krunoslav Arač je izuzetak izuzetaka. Od 1990. do kraja 2015. godine objavio je oko 120 članaka. Najviše članaka objavio je u Šumarskom listu, a ostale u časopisima Hrvatske šume, Priroda, Lovački vjesnik i u različitim lokalim, podravskim časopisima. Tekstovi obrađenih članaka su popraćeni s više od 1000 fotografija. Objavljeni radovi pripadaju u nekoliko skupina. Jedna grupa se odnosi na podravske zaštićene vrste biljaka i životinja, invazivne vrste i nekoliko biljnih vrsta. U drugoj grupi prikazana je entomofauna kraja, te krpelji, leptiri, potkornjaci i kestenova osa listarica. Nekoliko radova napisao je o vodozemcima, gmazovima i sisavcima svoga kraja. Većina radova odnosi se na različite vrste ptica. U tim radovima dao je prikaz za preko 50 vrsta ptica koje na tom području stalno borave, ali i rijetko opaženih, slučajni i novih vrsta.
Upravo po objavljenim člancima se vidi da je Krunoslav Arač promatrač i istraživač prirode, neumorno bilježi sve što opazi i o tome piše što ga čini izuzetnim čovjekom.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Ekološkog društva Koprivnice, Foto-kino kluba „Drava“ Đurđevac i Hrvatskog društva biljne zaštite. Suradnik je Zavoda za ornitologiju HAZU.
Kao član Hrvatskog društva biljne zaštite od 2002. godine sudjeluje na seminarima. Do sada je imao 6 samostalnih referata i 4 u koautorstvu s drugim kolegama. Po tematici referati su obuhvaćali bolesti bukve, štetne kukce, ptice kao predatore kukaca i štetan utjecaj poplavnih voda na šume. Pored referiranja aktivno je sudjelovao u raspravama, a nekoliko puta je bio i u radnom predsjedništvu Šumarske sekcije.
Uzimajući u obzir cjelokupan rad na zaštiti šuma na području UŠP Koprivnica i šire, pronalasku novih vrsta kukaca i ptica, objavom brojnih članaka u svezi zaštite prirode, velikom trudu u radu HDBZ i nizu drugih dobrih djela dodijeljeno mu je zasluženo priznanje Povelja uz brončanu plaketu.
Po svom cjelokupnom angažmanu Krunoslav Arač – Kruno može biti uzor drugima, a ovom prilikom mu upućujem iskrene čestiteke.
Prof. dr. Mirzi Dautbašiću, Priznanje
Rođen je 1965. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i Šumarski fakultet na kome je diplomirao 1990. godine. Nakon diplomiranja primljen je za asistenta na istom fakultetu iz Šumarske entomologije. Magistrirao je 1997. a doktorirao 2002. godine. Iste godine izabran je za docenta, 2008. u zvanje izvanrednog, a 2013. godine u zvanje redovitog profesora u oblasti Zaštite šuma i urbanog zelenila.
Od 1993. do 1996. godine na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, u Odjelu za šumarstvo istraživao je potkornjake, a rezultate je objavio u magistarskom radu. Daljnja usavršavanja iz entomologije obavio je 1999. godine u Švicarskoj i 2002. godine u Španjolskoj.
Mirza Dautbašić sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Za istaknuti je da je kao predstavnik Bosne i Hercegovine učestvovao na Pripremnim sastancima ministarske konferencije za zaštitu šuma u Beču i u Kogeu (Danska) 2001. godine. Nadalje sudjelovao je na međunarodnim skupovima o zaštiti šuma održanim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim zemljama. Značajno je naglasiti da je aktivno sudjelovao na svih 5 simpozija poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije koji su održani u više mjesta u Bosni i Hercegovini od 2003. do 2007. godine. Oslanjajući se na dugogodišnju suradnju on je zajedno s akademikom Midhatom Usčuplićem uvidio da bi bilo korisno da i naši znanstvenici sudjeluju na tim simpozijima. Zahvaljujući tome na simpozijima je sudjelovao znatan broj naših znanstvenika sa Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta.
Kada je osnovano Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini Dautbašić je ukazivao našim znanstvenicima na značaj aktivnog sudjelovanja u radu toga Društva, koji su na njihovim simpozijima svojim sudjelovanjem dali velik doprinos Društvu. Kao oblik daljnje suradnje značajno je da