DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 93 <-- 93 --> PDF |
OD SJEMENKE DO PLODA - Vodič kroz svijet drveća i grmlja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Milan Glavaš Autori ove knjige su Dario Kremer i Irena Krušić Tomaić. Nakladnik je Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, tisak Denona d.o.o. Zagreb, recenzent prof. dr. sc. Antun Alegro. Tisak je obavljen 2015. godine. Obim knjige je 302 stranice. Gradivo je raspoređeno u poglavlja Predgovor, Uvod, Abecedni pregled biljnih vrsta, Rječnik stručnih pojmova, Literatura, Kazalo i Biografije autora. Tim se redom daje prikaz knjige. Predgovor: U kratkom predgovoru autori navode da knjiga predstavlja stručni vodič kroz floru drvenastih biljnih vrsta na području NP Sjeverni Velebit i da mu je svrha prepoznavanje istih. Naglašavaju da je uvodni dio napisala Irena Krušić Tomaić, dipl. ing. šum., zaposlena u NP Sjeverni Velebit, a stručne opise 119 različitih drvenastih biljaka napisao je dr. sc. Dario Kremer, također šumar i voditelj Farmaceutskog botaničkog vrta „Fran Kušan“ Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Zatim pišu o korisnosti biljaka i njihovom pridolasku, počecima razvoja botanike i dendrologije. Slijede zahvale pojedincima i ustanovama, s posebnim naglaskom na djelatnicu NP Sjeverni Velebit Svjetlanu Lupert-Obradović kao idejnoj začetnici cijeloga projekta. Uvod: Na početku ovoga dijela navedeno je da na Velebitu postoji velik broj biljnih vrsta, a razlog tomu je geografski položaj i klimatske i geološke značajke Velebita. Slijede navodi o proglašenju NP Paklenica, Velebita Svjetskim rezervatom biosfere i NP Sjeverni Velebit. Za posljednji iznosi bitne podatke. Za biljni svijet autorica navodi da je u NP zabilježeno više od 900 vrsta i podvrsta, od kojih je 40 endemičnih. Vegetaciju NP dijeli na šumske, travnjačke i zajednice stijena i kamenjara. Naglašeno je da je 80 % površine parka prekriveno šumama i navodi imena svih šumskih zajednica, od primorskog dijela, do najviših vrhunaca Sjevernog Velebita. Vrlo su korisni podaci o povijesti florističkih istraživanja na Velebitu. Također se donose podatci o Velebitskom botaničkom vrtu i ukazuje na sadašnja istraživanja. Slijede upute kako čitati i pretraživati podatke o opisanim drvenastim svojtama. Daju se tumačenja što je stablo, grm, polugrm i penjačica. Objašnjava se latinski naziv vrsta, što znače kratice spp., var., agg. i syn. Nakon toga se daje objašnjenje kako je pojedina vrsta opisana i napominje da je opis svake vrste nadopunjen pripadajućim fotografijama. Uz ime opisane biljke dodani su i znakovi o njenoj ljekovitosti, otrovnosti, medonosnosti, zaštićenosti, cvjetanju, plodnosti i oznake muškog i ženskog cvijeta. Abecedni pregled biljnih vrsta: Glavni dio knjige je opis vrsta drveća i grmlja. Vrste su opisane abecednim redom latinskog naziva. Nakon latinskog dan je domaći, a zatim engleski naziv vrste, potom je navedena porodica (latinski i hrvatski naziv) kojoj dotična vrsta pripada. Kod svake vrste autor je redoslijedom opisao sljedeće karakteristike: stablo, grm, polugrm ili penjačica, kora, izbojci, cvjetovi, plodovi i sjemenke. Najviše prostora dao je opisu građe cvjetova, te naveo kako se dotična vrsta razmnožava, na kakvim tlima raste i gdje je rasprostranjena. Na kraju je naveo njene uporabne vrijednosti. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Analizom cjelokupnog teksta dolazi se do korisnih i zanimljivih podataka, što se vidi iz daljnjeg prikaza. Sve opisane vrste spadaju u 31 porodicu i 65 rodova. Najbrojnija je porodica Rosaceae s 11 rodova i 26 vrsta. Slijedi je porodica Fabaceae s 9 rodova i 16 vrsta, pa porodica Ericaceae s 5 rodova i 6 vrsta, te porodica Lamiaceae s 4 roda i 7 vrsta. Najzastupljeniji rodovi su Lonicera – 6 vrsta, Prunus – 5 vrsta, Genista – 5 vrsta i Sorbus – 4 vrste. Analizirajući uzrast biljaka kategoriji, stablu pripadaju 23 vrste (od toga su 3 vrste četinjače), oblik grma ili stabla ima 21 vrsta (od toga su dvije četinjače), kategorija grma je najbrojnija s 53 vrste (3 su četinjače), 2 vrste su u obliku grma ili polugrma, 12 je polugrmova, 2 su trajnice ili polugrmovi, jedna je vrsta kao penjačica ili polugrm, a 5 vrsta su izrazite penjačice. Prema uporabnoj vrijednosti gotovo sve vrste su više ili manje medonosne. Po tome posebnu vrijednost imaju kadulja i planinski vrisak. Preko 50 vrsta su ljekovite biljke, izrazito otrovna je 21 vrsta, a ljekovito-otrovnih ima 11 vrsta. U 15 rodova pripada 25 – 30 vrsta čiji su plodovi jestivi. Zaštićeno je 10 vrsta. Rječnik stručnih pojmova: Radi se o vrlo opširnom dijelu napisanom na 21 stranici. Navedeno je preko 300 pojmova vezanih za biljke. Objašnjenja su vrlo precizna i jasna. Literatura: Autori su koristili 106 izvora literature. Kazalo: Navedeni su hrvatski i latinski nazivi opisanih biljaka. Biografije autora: Za autoricu je navedena kraća, a za autora opširnija biografija Zaključak: Ova je knjiga vrlo jasno napisana za stručnjake i one kojima su biljke i biljni svijet manje poznati. Ponajprije se dobiva slika o dendroflori NP Sjeverni Velebit. U uvodnom dijelu autorica je stručno opisala značenje biljnih zajednica i navela brojna tumačenja o biljkama, terminologiji i niz drugih korisnih činjenica. Također je dala jasne upute kako su opisne pojedine vrste. U drugom dijelu autor je dao sve potrebne podatke o dotičnoj biljci. Uz opis biljke priložene su kvalitetne slike s bitnim detaljima za njeno prepoznavanje. U rječniku stručnih pojmova svaki čitatelj nalazi vrlo precizna objašnjenja potrebna za upoznavanje biljke i biljnoga svijeta, pa je zato je ova knjiga korisna za svakoga posjetitelja NP Sjeverni Velebit, šumare, biologe i druge ljude koji su zainteresirani za prirodu. 22. ALPE-ADRIA NATJECANJE Oliver Vlainić Šumarsko skijaško natjecanje Alpe-Adria svoje 22. izdanje imalo je od 4. do 6. ožujka 2016. u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Natjecanja su održana na skijalištu Petzen iznad Bleiburga (najjužnije austrijsko skijalište) i na biatlonskoj stazi uz jezero Pirkdorfer. Hrvatska ekipa brojila je 24 člana, a bila je smještena u hotelu Pirkdorfer See uz istoimeno jezero koje se nalazi između naselja Pirkdorf i Feistritz ob Bleiburg u podnožju masiva Petzen, najviše planine istočnih Karavanki. Odlazak hrvatske ekipe na natjecanje organizirao je delnički ogranak Hrvatskoga šumarskog društva uz pomoć Središnjice HŠD-a. Najveći obol u organizaciji dao je predsjednik delničkog ogranka Goran Bukovac, koji je i sam bio sudionik natjecanja, ali i nositelj većine logističkih aktivnosti. Na put smo krenuli u ranim jutarnjim satima 4. ožujka te tako rutom Delnice – Zagreb – GP Macelj – Maribor – Dravograd stigli do Austrije i ušli u pokrajinu Korušku. Koruška je južna austrijska pokrajina (savezna država) koja od istoka do zapada graniči s austrijskim pokrajinama Štajerskom, Salzburgom i Tirolom, a na jugu s Italijom i Slovenijom. Površina joj je 9.536 km², a rasprostire se od 348 mnv do 3.798 mnv. Nastanjuje ju oko 550 tisuća stanovnika. Glavni grad je Klagenfurt (Celovac). Najpoznatija je po svojim planinama i jezerima. Šumarstvo spada u važnije djelatnosti ove pokrajine. Inače je Koruška naziv povijesnog vojvodstva, koje je većim dijelom bilo smješteno u južnom dijelu Austrije i manjim dijelom u sjevernom dijelu Slovenije. Od 7. stoljeća na tome je području postojala Kneževina Karantanija. Posebno vojvodstvo Koruška formira se krajem 10. stoljeća nakon raspada Karantanije. Koruška je pod vlast obitelji Habsburg došla u 14. stoljeću. Skupa sa Štajerskom i Kranjskom činila je područje Unutarnje Austrije, kojim se uglavnom vladalo iz Graza, a to čini poveznicu s Hrvatskom, jer se odatle upravljalo i dijelom Hrvatske koji je pripadao Vojnoj krajini. Početkom 19. stoljeća Koruška je uključena u Austrijsko Carstvo, a od 1867. godine pripada austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Poslije završetka Prvoga svjetskog rata, raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, |