DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 100     <-- 100 -->        PDF

RAZMJENA POSJETA OGRANAKA VIROVITICE I KARLOVCA
Oliver Vlainić
Virovitica 2016.
Od obnove rada, 1996. godine, karlovački ogranak HŠD-a posjetio je područja svih ogranaka (17) osim virovitičkog. Tako se pogodilo da je od 2014. godine na čelu ogranka u Karlovcu predsjednik mr. sc. Ivan Grginčić, dipl. ing. šum., rodom iz virovitičkog kraja, te mu je pripala slatka obveza organizacije prvoga izleta u svom mandatu upravo u Viroviticu. Cilj posjeta bio je grad Virovitica s okolicom te područje Virovitičko-podravske županije. Kao i obično interes članstva za putovanje ispočetka je bio veći, ali do polaska dio zainteresiranih je odustao. Tako je u ranim jutarnjim satima 19. rujna 2015. na put krenula skupina od 27 putnika. Nakon ugodne vožnje, uz jednu pauzu za kavu, s malim zakašnjenjem u odnosu na dogovoreno stigli smo do gradskog parka u središte Virovitice. Tamo su nas dočekali predsjednik virovitičkog ogranka Davor Bralić, dipl. ing. šum. (upravitelj Šumarije Virovitica) i tajnik ogranka Emil Balint, dipl. ing. šum. (revirnik Šumarije Virovitica (slika 1).
Kratko su nas upoznali sa svojim ogrankom, koji 2016. godine obilježava 60 godina djelovanja budući je osnovan 17. srpnja 1956. Članstvo u ogranku većinom čine zaposlenici dviju šumarija, Suhopolja i Virovitice (obje su u sastavu UŠP Bjelovar), a trenutno ogranak broji 60 članova. Nekada je većina članova bila iz drvne industrije, pronajprije iz virovitičkog TVIN-a, ali privatizacijske promjene koje su zadesile drvnu industriju posljednja dva desetljeća utjecale su i na smanjenje članstva u Šumarskom društvu. Inače, Hrvatsko šumarsko društvo ima 19 ogranaka od kojih se 16 poklapa s područjima i nazivima uprava šuma u sastavu Hrvatskih šuma. Preostala tri ogranka: Slavonski Brod, Varaždin i Virovitica, među kojima je dakle i ogranak naših domaćina, korijene svoga postojanja vuku iz pedesetih godina 20. stoljeća, kada su se od 1951. godine počeli osnivati šumarski klubovi u jačim središtima šumarstva i drvne industrije, koja su se 1955. godine većinom poklapala sa središtima tada osnovanih kotara u NR Hrvatskoj. Ova tri ogranka danas spadaju u manje ogranke po članstvu, ali ne i po svojim aktivnostima.
U 2016. godini i Šumarija Virovitica obilježit će značajnu obljetnicu, 80 godina postojanja. Godine 1936. odlukom tadašnjeg Ministarstva šuma i rudnika Kraljevine Jugoslavije ukinuta je Šumarija Ivanovo Selo i osnovana Šumarija Virovitica, koja je započela s radom 4. listopada 1936. u prizemlju dvorca Pejačević u središtu Virovitice. Godine 1942. šumarija se preselila u tada novoizgrađenu zgradu, na adresu Tomaša Masaryka 5, gdje je sjedište šumarije bilo punih 69 godina. Danas šumarija djeluje na novoj lokaciji nešto izmješteno od centra grada, Vinkovačka cesta 8, u novoj funkcionalnoj i prekrasno uređenoj zgradi sagrađenoj 2011. godine. Gospodarenje šumama na području Bilogore povijesno se može razdvojiti na tri razdoblja: razdoblje Vojne krajine (1526. – 1873.), razdoblje Imovnih općina (1873. – 1941.) te razdoblje državnih šuma (1941. do danas). Razdoblje Vojne krajine ne može se u pravom smislu nazvati razdobljem gospodarenja jer je „krajišnicima“ (starosjediocima i doseljenicima), kao nagrada za obranu granice od Osmanlija dano pravo korištenja šumom radi pridobivanja tehničkog drva za izgradnju kuća i pridobivanja ogrijeva. Godine 1852. donosi se austrijski zakon o šumama, koji se u civilnoj Hrvatskoj primjenjuje od 1858. godine, a u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini od 1860. godine. Nakon razvojačenja Vojne krajine 1873. godine od bivših pukovnija osnivaju se Krajiške imovne općine, čijim je osnivanjem polovica šuma po vrijednosti prešla u vlasništvo države, a druga polovica je pripala imovnoj općini čiji su članovi bile seljačke zadruge. Upravo iz tog vremena potječe i osnivanje šumarija nadležnih za gospodarenje državnim i imovnim šumama. Šume koje su pripale državi odmah su potpale pod uređivanje i gospodarenje. Na području Bilogore te današnjem području Šumarije Virovitica gospodarenje državnim šumama datira iz vremena osnivanja