DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 102     <-- 102 -->        PDF

i Tvornica šećera Viro Virovitica. Na virovitičkom području poznata je proizvodnja duhana i ljekovitog bilja. U Virovitici je od 1920. do 1960. godine radila jedina hrvatska tvornica za proizvodnju umjetnog cvijeća pod nazivom „Flora“.
Nakon obilaska muzeja i stečenih spoznaja o prošlosti grada uputili smo se preko parka, zaštićenog u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, prema još jednoj kulturno-povijesnoj znamenitosti grada, franjevačkom samostanu s crkvom Sv. Roka, svecem zaštitnikom grada. Franjevački samostan potječe iz 1280. godine. Obje građevine su prve zidane zgrade u Virovitici nastale u razdoblju od 1726. do 1751. godine na mjestu nekadašnjega drvenog franjevačkog samostana. Vanjski prostor crkve je trenutno u obnovi. Specifičnost crkve su devet oltara, glavni oltar Sv. Roka i osam bočnih oltara. Unutar samostana se nalazi vrlo vrijedna knjižna građa, velika zbirka slika i kipova iz 18. i 19. stoljeća te brojni predmeti stare franjevačke ljekarne.
Potom smo se odvezli izvan grada pogledati Virovitičke ribnjake, niz od devet umjetnih jezera skladno uklopljenih u šumsko područje Bilogore, kojim gospodari Šumarija Virovitica. Ribnjaci su omiljeno mjesto ribolovcima i izletnicima, bogati su ribom i pticama, okolni prostor obiluje biljnim i životinjskim vrstama, a područje je dodatno obogaćeno poučnom stazom na kojoj se nalaze arheološki eksponati iz prve polovice 4. stoljeća te grob rimskoga vojnika.
Time je područje obilaska Virovitice i okolice bilo završeno, nakon čega su nas domaćini pogostili obilnim i ukusnim ručkom.
Drugi dio izleta odvijao se na području Papuka, u čijem smo podnožju prvo posjetili obnovljeni arborteum Lisičine u sastavu UŠP Našice kojim gospodari Šumarija Voćin. Ovaj arboretum vidjeli smo i 2005. godine prilikom posjeta ogranku Našice, ali tada je bio u dosta zapuštenom stanju nakon devastacije tijekom i nakon Domovinskog rata. Već samim dolaskom na parkiralište uz arboretum vidjeli smo pozitivne promjene. Kroz arboretum nas je provela revirnica voćinske šumarije Bojana Ardalić Filić, dipl. ing. šum. Upoznala nas je s činjenicom da je zahvaljujući projektu Nature No. 1 iz IPA programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska arboretum znatno obnovljen te su uređeni putevi i jezero, postavljene ploče s kartama i opisima biljaka, napravljena mjesta za odmor, klupe i sjenice, provedena je determinacija biljaka u suradnji sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba, te je arboretum prezentiran i promoviran organiziranjem radionica i tiskanjem promotivnih materijala. Nositelj projekta bila je našička podružnica Hrvatskih šuma d.o.o., a partneri na projektu SMETE (Mađarska) i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije, te Virovitičko-podravska županija kao pridruženi partner projekta. Projekt je proveden od sredine 2011. do kraja listopada 2012. godine. Za nastanak arboretuma zaslužan je Ðuro Jorgić, dipl. ing. šum., koji je 1963. godine kao student šumarstva zasadio prve primjerke vrsta drveća i grmlja koje samoniklo rastu u okolici. Godine 1966. zasađeni su prvi primjerci četinjača. Do 1985. godine posađeno je oko 1.100 različitih svojti. Kao arboretum se vodi od 1979. godine, a tada je pripadao Šumskom gospodarstvu „Papuk“ Podravska Slatina. Prostire se na površini oko 40 ha. Od predratnih preko 2.500 vrsta drveća i grmlja danas se sveo na 511 svojti drvenastih biljaka. U sjevernom dijelu arboretuma je bukova šuma prepuštena prirodnom razvoju, dok je južni dio zasađen dijelom ukrasnim drvećem i grmljem te dijelom biljkama Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Posebnu vrijednost čine brojni kultivari četinjača kao i skupina rododendrona. Kružnim obilaskom nauživali smo se u biljnom bogatstvu arboretuma (slika 3).