DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Davorom Bralićem na gostoprimstvu, odlično organiziranom izletu te ih pozvao na uzvratni posjet sljedeće godine. Shodno tradiciji prilikom putovanja, domaćinu je darovao drveni sat u obliku logotipa HŠD-a, ali s natpisom Ogranak Virovitica. Umorni i puni dojmova kući smo se vratili u nedjeljno jutro (slika 5).
Karlovac 2016
Kolege iz virovitičkog ogranka prihvatili su poziv za uzvratni posjet na koji su stigli 21. svibnja 2016. Odmor od putovanja bio je u upravnoj zgradi UŠP Karlovac, gdje su predsjednik karlovačkog ogranka Ivan Grginčić i tajnik Oliver Vlainić predstavili u osnovnim brojkama i informacijama HŠD ogranak Karlovac i UŠP Karlovac.
Karlovački ogranak HŠD-a osnovan je pod nazivom Šumarski klub Karlovac u ožujku 1953. godine. Razdoblja najvećih aktivnosti kluba bile su pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća. Nakon toga uslijedilo je razdoblje smanjenog djelovanja do sredine devedesetih godina prošloga stoljeća, kada se ponovno počinje raditi s pojačanim angažmanom koji se pogotovo iskazao posljednjih petnaestak godina te je ogranak svojim aktivnostima prepoznat ne samo unutar Društva već i izvan njega. Danas je najbrojniji među svih 19 ogranaka HŠD-a s 332 člana.
UŠP Karlovac pripada među srednje podružnice Hrvatskih šuma d.o.o. Smještena je na najužem dijelu Republike Hrvatske te graniči s dvije susjedne države, sjeverozapadno s Republikom Slovenijom i jugoistočno s Bosnom i Hercegovinom. Unutar RH istočno graniči s UŠP Zagreb i Sisak, zapadno s UŠP Delnice i Ogulin, a južno s Nacionalnim parkom Plitvička jezera i UŠP Gospić. Nalazi se na prijelazu iz panonskog u dinarsko područje, a njenim područjem prolazi i granica krša. Gospodari državnim šumama u 44 gospodarske jedinice na površini od 83 tis. ha, raspolaže drvnom zalihom od 15 mil. m3 s godišnjim prirastom od 417 tis. m3 i propisanim godišnjim etatom od 350 tis. m3. Najzastupljenija vrsta drveća je bukva (48 %), a zatim hrast kitnjak (12 %), hrast lužnjak (11 %), obični grab (9 %) i vrste crnogorice (8 %). UŠP Karlovac ima 14 šumarija i dvije radne jedinice: Transport i mehanizacija Karlovac te Turizam i ugostiteljstvo Karlovac. Broj zaposlenika je od 2011. godine smanjen s 560 na 460.
Daljnje vođenje gostiju preuzeo je turistički vodič Dubravko Halovanić, brig. u mir., ujedno član ogranka, ali i Upravnog odbora ogranka posljednjih 10 godina. Dosada je kroz Karlovac proveo brojne šumarske posjetitelje, kako domaće, tako i inozemne. Prva postaja gradskog obilaska bio je Vojni kompleks Turanj, nekada pod nazivom Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju, čiji je idejni začetnik, sakupljač eksponata i postavljač zbirke upravo sam Dubravko Halovanić. Kompleks je od 2008. godine u sastavu Gradskog muzeja Karlovac, a nalazi se na prostoru stare austrijske vojarne u južnom karlovačkom predgrađu, Turnju, između desne obale rijeke Korane i državne ceste Karlovac – Split, a u blizini ušća Mrežnice u Koranu. Turanj je i mjesto gdje je obranjen Karlovac u Domovinskom ratu, tako da je prostor vojarne dosta oštećen. Zbog svoje višestoljetne vojne uloge (nastao kao predstraža 1581./1582. godine u vrijeme gradnje grada Karlovca) i zbivanja u Domovinskom ratu bio je idealno mjesto za osnivanje vojnog muzeja. Prvi eksponati postavljeni su za Dan državnosti, 25. lipnja 2002. Na prostoru oko nekadašnjih vojnih objekata smještena su sredstva borbene tehnike iz zbirke oružja i vojnih vozila Domovinskog rata. U tijeku su radovi na zaštiti i uređenju zgrade, u ratu prozvane „Hotel Kalifornija“, koja će se pretvoriti u višefunkcionalni muzejski prostor. Prostor Turnja ima i svoju šumarsku prošlost, jer je od 1799. godine u zgradi bivše tvornice kože bio stan i ured krajiškog šumskog direktora (ravnatelja) koji je upravljao prvom upravom šuma osnovanom 1765. godine u Karlovačkom generalatu za šume Ličke, Otočke, Ogulinske i Slunjske pukovnije s prve tri šumarije u Oštarijama, Krasnu i Petrovoj gori. U vrijeme francuske vladavine (1809.-1813.) u Karlovcu je bilo sjedište glavnog šumarskog nadzornika za šume Ilirskih provincija (navedene četiri pukovnije te prva i druga banska pukovnija). Karlovačko šumsko ravnateljstvo na Turnju za šume Karlovačkog generalata postojalo je i od 1822. do 1858. godine.
Obilazak Karlovca, grada na četiri rijeke i stjecišta mnogih cesta, nastavljen je pokraj obnovljenog hotela Korana na obali Korane, gdje je sredinom 19. stoljeća sagrađen veliki mlin (prvi hrvatski mlin na čigre – lopatice), koji je nakon požara od 1920. godine prenamijenjen u tvornicu vune, koja je također 1956. godine izgorjela i prestala s radom. Uz Dubravkovo stručno vođenje gosti su krenuli uz gradsko kupalište, hotel Korana-Srakovčić kroz Vrbanićev perivoj (spomenik parkovne arhitekture) i ulicom Ruski put do ulaza u prostor povijesne gradske jezgre, karlovačke četvrti Zvijezde, nastale kao renesansni fortifikacijski sustav u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, čija je izgradnja započela 13. srpnja 1579. Ta utvrda je osnovana radi zaštite