DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 105 <-- 105 --> PDF |
od osmanskih osvajanja, u ravnici (112 m nadmorske visine) na utoku Korane u Kupu, u blizini još dviju rijeka Mrežnice i Dobre (zato i naziv grad na četiri rijeke), a podno stare gradine Dubovac. Ime je dobila po svom osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Unutar Zvijezde uslijedila je šetnja trgovima i ulicama s opisom najvažnijih zgrada (crkva Presvetog Trojstva – najstarija građevina Karlovca i prva civilna zgrada, izgrađena u isto vrijeme kad i tvrđava, franjevački samostan, parohijska crkva Sv. Nikole, stare vojarne, učenički dom, Gradsko poglavarstvo, Gradski muzej-najstarija zgrada iz 1630. godine) do dijela grada nastalog nakon rušenja obrambenih bedema i zatrpavanja šančeva krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća (slika 6). Nekadašnji oblik zvijezde obilježen je drvoredom divljih kestena, tzv. Promenadom (šetalište oko šančeva – zeleni prsten). To je uz Vrbanićev perivoj uz Koranu i aleju platana (Marmontova aleja posađena 1811. godine, također spomenik parkovne arhitekture) na početku Lujzinske ceste, doprinijelo da se Karlovac prozove i grad zelenila. Karlovac je ishodište triju povijesnih cesta izgrađenih od 1726. do 1811. godine koje su preko gorske Hrvatske povezale nizinski dio zemlje s jadranskom obalom: Karolinska cesta (Karlovac – Bakar), Jozefinska cesta (Karlovac – Senj) i Lujzinska cesta (Karlovac- Rijeka). U ovom posjetu gosti su imali prilike provesti se bar malim dijelom svih triju cesta. Nakon lagane šetnje i pregršt zanimljivih informacija iz prošlosti toplo vrijeme učinilo je svoje i valjalo je napraviti pauzu za osvježenje na karlovačkom korzu. Odmorene i osvježene izletnike Dubravko je poveo dalje prema gradskoj četvrti Dubovac i pokazao im početak triju spomenutih cesta obilježenih starim miljokazom za Jozefinu pokraj gradskog kazališta Zorin dom, te novim obeliskom za Karolinu i Lujzijanu na početku Marmontove aleje. Posljednja točka obilaska grada bio je stari grad Dubovac na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 m nadmorske visine (slika 7). Ime je dobio po hrastovoj (dubovoj) šumi koja ga je okruživala. Potječe iz 13. stoljeća, a svoj današnji izgled renesansnog kaštela s gotičkim elementima dobio je za vrijeme |