DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 60 <-- 60 --> PDF |
NASTANAK NOVCA I NUMIZMATIKA THE EMERGENCE OF MONEY AND NUMISMATICS Novac je ponajprije platežno sredstvo za razmjenu dobara, te povijesni i gospodarski dokument vremena, ali istodobno i važan datirani umjetnički i kulturni spomenik. Izrazit je simbol potpune neovisnosti i ekonomske slobode jedne društvene sredine te nacionalno obilježje i povijesni trag o postojanju jednog ili više povezanih naroda na određenom teritoriju. Novac je najinteresantniji simbol novčarstva i ekonomske moći, prisutan je gotovo jednako toliko koliko je duga i povijest ljudske civilizacije. Kroz stoljeća je odražavao bogatstvo i moć zemalja u kojima je bio kovan, čineći značajan dio njihove povijesti. Prije nastanka novca njegovu funkciju imala je stoka, školjke, krzno, žito. O tome svjedoči i npr. latinski naziv za novac pecunia (pecus – govedo). Međutim, s razvojem trgovine jača potreba za novčanim oblikom vrijednosti, te nastaje novac koji u početku ima oblik grumena, šipke ili predmeta od zlata i srebra. Novce danas izdaju i stavljaju u promet uglavnom narodne banke država. Postoje i druga poduzeća koja izdaju prigodne kovanice koje nemaju monetarnu vrijednost (npr. Hrvatski novčarski zavod, Australska i Vatikanska pošta, Suvereni malteški vojni red) ponajprije zbog promidžbe nacionalnih i općedruštvenih interesa te prihoda kojeg ostvaruju od prodaje. Disciplina koja proučava nastanak, izradu, razvoj i uporabu novca (kovanice i papirnati novac) te niz drugih njegovih značenja kao što su povijesno i državnopravno naziva se numizmatika, a dolazi od latinske riječi numisma ili nomisma i grčke νόμισμα (kovani novac). Osim kovanoga novca pod numizmatiku se ubrajaju različite medalje, odličja, plakete, značke i žetoni. S obzirom da se nastanak novca povezuje s najranijem stadijem razvoja ljudske civilizacije, numizmatika neprestano otkriva povijesne događaje nekog naroda ili civilizacije. Iz toga razloga su ove vrijednosti suvremenici postojanja određenih država i njihovih vladara i kroz stoljeća su odražavale njihovo bogatstvo i moć. Numizmatika se dijeli na tehničku (sve u vezi sa zakonskim uredbama o kovanju i izradi novca i drugih vrijednosti) i primijenjenu (kao izvor za povijest i druge znanosti), a po razdobljima na antičku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i modernu. Svoje začetke numizmatika ima tek u XIV. stoljeću, kada se objavljuju stručni časopisi te osnivaju mnogobrojna numizmatička društva. Danas se najznačajnije numizmatičke zbirke nalaze u muzejima najvećih europskih gradova kao što su London, Pariz, Berlin, Beč i Budimpešta. Iako nekoliko stotina godina starija, od primjerice slične discipline kao što je filatelija, numizmatika je manje raširen hobi u svijetu ponajprije većih financijskih izdataka koje imaju kolekcionari, manjih naklada i dostupnosti kovanica i papirnatog novca. Zbog malih i ograničenih naklada, specifičnog materijala izrade kovanica kao što su zlato i srebro, prodajne cijene su višestruko veće od apoena kovanica i novčanica, čime se ovaj hobi ograničava na relativno manji broj ljudi. HRVATSKA KUNA CROATIAN KUNA Hrvatska novčana jedinica kuna za trajnu hrvatsku valutu odabrana je 1994. zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Hrvatske, odnosno u skladu sa starim hrvatskim tradicijama. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske kune počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja: kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske |