DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 99     <-- 99 -->        PDF

1919. godine, započinje osnivanje šumskoga rasadnika, odnosno današnjeg Šumskog vrta. To bio prvi NPŠO novonastalog Gospodarsko-šumarskog fakulteta.
Prve šume za nastavne i znanstvene potrebe dobivene su u Zagrebu 1922. godine. Bile su to park-šuma Maksimir površine 139,50 ha, šuma Dubrava-Mokrice površine 161 ha i Šašinovečki lug s 92 ha. Potom je 1946. godine Fakultet dobio 178 ha šume Dotrščina, a 1947. godine 365 ha šuma na Sljemenu. Sve navedene šume objedinjene su danas u NPŠO Zagreb, čiji je trenutni upravitelj doc. dr. sc. Damir Drvodelić.
Zacrtani plan Šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta je bio da za potrebe nastave i znanstvenih istraživanja posjeduje objekte u klimatskim i vegetacijskim zonama u kojima se, po vrsti drveća, sastojinskom i uzgojnom obliku, nalaze naše najznačajnije šume. I krenulo se, bez odgode, u realizaciju toga plana.
Na području Lipovljana, u posavskim nizinskim šumama hrasta lužnjaka te u prigorskim šumama hrasta kitnjaka i bukve, 1950. godine Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta dolazi u posjed čitave šumarije Lipovljani površine 8179,07 ha. Nakon organizacijskih promjena Fakultet od 1963. godine, na području NPŠO-a Lipovljani gospodari s 1042,13 ha šuma (od čega 547,69 ha u nizinskom dijelu – g.j. Opeke te 494,42 ha u prigorskom dijelu – g.j. Lubardenik. Današnji upravitelj NPŠO-a Lipovljani je i predstojnik Zavoda za NPŠO-e prof. dr. sc. Milan Oršanić.
Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta od 1950. godine, u arealu bukovo-jelovih prebornih šuma, posjeduje u početku oko 3000 ha, a danas 735,94 ha šuma u okviru NPŠO-a Zalesina.
U Slavoniji, u jugoistočnom dijelu Papuka, u arealu bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske, od 1963. godine Šumarski fakultet posjeduje 754,54 ha šuma, to je NPŠO Velika koje je sadašnji upravitelj prof. dr. sc. Josip Margaletić.
Najmlađi NPŠO Šumarskog fakulteta je Rab, sa svojih 98,80 ha šuma hrasta crnike. Fakultet njime gospodari od 1975. godine, a upravitelj je doc. dr. sc. Damir Ugarković.
Sve u svemu NPŠO-i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu danas zapremaju površinu nešto veću od 3400 ha, u njima nalazimo dvadesetak temeljnih šumskih zajednica Republike Hrvatske te sve najvažnije gospodarske i druge vrste drveća. Protežu se od sredozemnih šuma hrasta crnike na otoku Rabu do bukovo-jelovih šuma gorskih predjela Zalesine i Sljemena. U okviru NPŠO-a se nalaze i dva lovišta, jedno na NPŠO-u Lipovljani, a drugo na NPŠO-u Rab.
Povijest NPŠO Zalesina
NPŠO Zalesina se nalazi u Gorskom kotaru, gorskom područje sjeverozapadne Hrvatske, 130 km zapadno od Zagreba i oko 50 km istočno od Rijeke. NPŠO je nazvan prema naselju Zalesina, u kojemu je od ranije smještena upravna zgrada nekadašnje šumarije Zalesina. „Stara zgrada“ šumarije Zalesina je danas sastavnica novopodignute građevinske infrastrukture za upravljanje, smještaj profesora, asistenata i studenata te za kabinetsku nastavu.
Šume NPŠO-a Zalesina čine tri gospodarske jedinice ukupne površine 735,94 ha. Gospodarske jedinice Belevina i Kupjački vrh nalaze se sjeverno od naselja Zalesina i Kupjak te su međusobno povezane. Treća je gospodarska jedinica Sungerski lug, prostire se uz naselja Sunger i Brestova Draga te cestu Lokve – Mrkopalj. Dislocirana je na udaljenosti od oko 15 km cestom preko Mrkoplja, odnosno oko 20 km cestom preko Delnica. Gospodarske se jedinice nalaze u zoni listopadnih i mješovitih šuma umjereno vlažnih, hladnih staništa sveze Aremonio-Fagetum, u pojasu bukve (Fagetum croaticum) i potpojasu bukve i jele (Abieti-Fagetum). Šume svih triju gospodarskih jedinica pripadaju prebornom obliku gospodarenja.
Gospodarske jedinice Belevina i Kupjački vrh se do 1671. godine nalaze u posjedu domaće vlastele, a potom, sve do 1920. godine pripadaju stranim plemićkim obiteljima. U Gorskome je kotaru strana vlastela u posjedu šuma iz obitelji: Rigoni, Perlas, Batthyany, Thurn und Taxis, Neuberger, Auersperg i Ghyczy. Agrarnom je reformom 1920. godine dio šuma izlučen za agrarne interesente. Od 1932. godine su šume ovoga kraja eksproprijacijom potpale pod državnu skrb, a od 1944. godine postaju općenarodna imovina.
Gospodarska jedinica Sungerski lug se nalazi u posjedu domaće i strane vlastele do 1848. godine, kada je na temelju segregacije izdvojena u šume zemljišne zajednice sela Sunger. Nacionalizacijom zemljišnih zajednica 1947. godine postaje općenarodnom imovinom.
Nakon Drugog svjetskog rata šumama ovih gospodarskih jedinica upravlja Šumsko gospodarstvo „Viševica“ sa sjedištem u Rijeci, te Šumsko gospodarstvo „Bitoraj“ sa sjedištem u Delnicama.