DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Rasprava Discussion Ovo istraživanje provedeno je u pokusnom nasadu s ciljem da se istraživane biljke izlože što realnijem utjecaju različitih vanjskih čimbenika koji od godine do godine, kao i unutar vegetacijskoga razdoblja, mogu značajno varirati, a kojima su biljke inače izložene u šumskim nasadima (npr. rasadnicima i/ili klonskim sjemenskim plantažama). Stoga je u rano proljeće 2009. godine na samom početku istraživanja provedena mineralna gnojidba istraživanih biljaka, koja je neizostavni dio rasadničke proizvodnje i jedan od glavnih pomotehničkih zahvata u šumskim nasadima (Schmal i dr. 2011.). U skladu s tim, rezultati ovoga istraživanja trebali bi na realan način predstaviti mogućnost praktične primjene klorofilmetra CCM-200 u svrhu procjene ukupne koncentracije N u lišću hrasta lužnjaka. Gnojidbeni tretman, meteorološke prilike i vegetativni rast biljaka – Fertilisation treatment, meteorological conditions and plant vegetative growth Unatoč mineralnoj gnojidbi provedenoj u rano proljeće 2009. godine koncentracija N u tlu nije se značajno razlikovala između 2009. i 2010. godine (Tablica 1). Takav rezultat nije iznenađujuć s obzirom na brzinu ispiranja umjetno dodanoga N u dublje slojeve tla (Vukadinović i Vukadinović 2010.) i/ili njegovo brzo usvajanje od strane biljaka (El Zein i dr. 2011). Prema Škoriću (1965.) tla s koncentracijom N u rasponu 0,1 – 0,2 % dobro su opskrbljena s N. U skladu s tim, tlo pokusne plohe tijekom istraživanja bilo je dobro opskrbljeno s N. Uz to, pH reakcija tla koja iznosi 5,5 – 5,6 vrlo je povoljna za usvajanje N od strane vrsta iz roda Quercus (Williston i LaFayette 1978.). S obzirom na uzak i prilično stabilan C:N odnos u tlu, mikrobiološka aktivnost (razlaganje organske tvari u tlu) vjerojatno nije ograničavala usvajanje N od strane biljaka (Kuster i dr. 2013.). Zahvaljujući povoljnim kemijskim značajkama tla, ishranjenost biljaka s N tijekom istraživanja bila je zadovoljavajuća. To potvrđuje koncentracija N u lišću proljetnih i sekundarnih izbojaka koja se tijekom istraživanja nije spuštala ispod 20 mg g-1 s.t. (Slika 5c i d). Prema Bergmann (1993) koncentracija N u lišću hrasta lužnjaka od 20 mg g-1 s.t. ukazuje na njegovu zadovoljavajuću ishranjenost s N. Ukupno gledano, lišće proljetnih izbojaka uzorkovano u srpnju 2009. godine imalo je znatno veću koncentraciju N nego 2010. godine koja se već do rujna 2009. godine značajno smanjila (Slika 5c i d). To ukazuje na postupno slabljenje utjecaja jednokratne mineralne gnojidbe provedene u rano proljeće 2009. godine na ishranjenost hrasta lužnjaka s N, kako u razdoblju od srpnja do rujna 2009. godine, tako i u razdoblju od 2009. do 2010. godine. Nakon razvoja proljetnih izbojaka u 2009. godini, vjerojatno pod utjecajem vrlo dobre ishranjenosti s N i visokog sadržaja vlage u tlu, biljke su razvijale izbojke još u dva navrata, tijekom sekundarnoga i tercijarnoga porasta (Slika 4a). To je glavni razlog zbog kojega su biljke imale bujniji vegetativni rast 2009. u odnosu na 2010. godinu (Slika 4a i b). Produkcija sekundarnih izbojaka u 2010. godini također je mogla biti potaknuta zadovoljavajućom ishranjenošću biljaka s N (Slika 5c i d) i visokim sadržajem vlage u tlu (Slika 3). Međutim, produkcija tercijarnih izbojaka u 2010. godini u potpunosti je izostala (Slika 4a). Prema Spiess i dr. (2012.) takav rezultat mogao bi ukazivati da je prilično nizak sadržaj vlage u tlu (oko 13 %) tijekom srpnja i kolovoza 2010. godine (Slika 3) spriječio produkciju tercijarnih izbojaka. U konačnici, ovakav rezultat je u skladu s rezultatima ranijih istraživanja prema kojima zadovoljavajuća ishranjenost hrasta lužnjaka s N i povoljne meteorološke prilike potiću produkciju sekundarnih i/ili tercijarnih izbojaka (Spiess i dr. 2012.; Kuster i dr. 2014.). Odnos između CCI-a i ukupne koncentracije dušika u lišću – Relationsheep between CCI and leaf nitrogen concentartion S ciljem da se veza između CCI-a očitanoga pomoću klorofilmetra i laboratorijski utvrđene koncentracije ukupnoga N pravilno interpretira, nužno je raspraviti raspodjelu ukupnoga N unutar lišća i sposobnost njegove translokacije u krošnjama listopadnoga drveća tijekom vegetacijskoga razdoblja. Prema Yasumura i dr. (2006.) N je u listu raspodijeljen na nekoliko razina između strukturnih i metaboličkih komponenti. U strukturnim komponentama lišća N je ugrađen u plazmatske membrane i stanične stijenke. Taj N ujedno predstavlja i stabilnu frakciju N u lišću koja se tijekom vegetacijskoga razdoblja značajnije ne mijenja (Ueda i dr. 2011.). Metabolički N raspoređen je između nefotosintetskih (aminokiseline, nukleinske kiseline, obrambene sekundarne tvari i anorganski N) i fotosintetskih komponenti. Unutar fotosintetskih komponenti N je raspoređen između klorofilno-proteinskih kompleksa (komponente zadužene za sakupljanje svjetlosti) s jedne strane i enzima Calvinova ciklusa te spojeva koji sudjeluju u prijenosu elektrona i upotrebi svjetlosne energije za fiksaciju CO2 (komponenti zaduženih za upotrebu sakupljene svjetlosti) s druge strane (Yasumura i dr. 2006.). S obzirom na takvu raspodjelu N unutar lišća i princip rada klorofilmetra CCM-200 (Cate i Perkins 2003.; Silla i dr. 2010.), jasno je da su CCI očitanja u uskoj vezi samo sa N koji gradi klorofilno-proteinske komplekse (proteine pomoću kojih su molekule klorofila povezane s tilakoidnim membranama). Uz to, N koji gradi klorofilno-proteinske komplekse znatno je stabilniji tijekom vegetacijskoga razdoblja (Hikosaka 2003.; Mae 2004.) nego N ugrađen u ostale metaboličke komponente lišća (Hörtensteiner i Feller 2002; Yasumura i dr. 2005.; Funk i dr. 2013.). U prilog navedenome ide i to da se klorofilno-proteinski kompleksi kod listopadnog drveća najintenzivnije |