DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 47 <-- 47 --> PDF |
razlažu na jednostavnije spojeve sposobne za translokaciju tek krajem listopada, pred sam kraj vegetacijskoga razdoblja (Pevalek-Kozlina 2003.). U obje godine od srpnja do rujna (promatrano za svaki tip lišća posebno) CCI očitanja (koja predstavljaju N ugrađen u klorofilno-proteinskim kompleksima) nisu se značajnije mijenjala (Slika 5a i b), odnosno bila su stabilnija nego ukupna koncentracija N (Slika 5c i d) koja predstavlja obje frakcije N u lišću (stabilnu i mobilnu) istovremeno. Unatoč tomu što su CCI očitanja usko povezana samo s N koji gradi klorofilno-proteinske komplekse, u dosadašnjim istraživanjima koja su provedena na listopadnim drvenastim vrstama regresijskom analizom dokazana je snažna povezanost između CCI-a i ukupne koncentracije N u lišću (Chang i Robison 2003.; Van den Berg i Perkins 2004.; Percival i dr. 2008.; Salifu i dr. 2008.; Ghasemi i dr. 2011.). U skladu s tim i ovaj rezultat ukazuje na snažnu vezu (p < 0,001) između CCI-a i ukupne koncentracije N u lišću hrasta lužnjaka (Tablica 3). Prema dobivenim koeficijentima determinacije (r2) pomoću CCI-a kao nezavisne varijable moguće je objasniti 38 – 87 % varijabilnosti ukupne koncentracije N u lišću proljetnih i sekundarnih izbojaka (Tablica 3). To je u skladu s rezultatima ranijih istraživanja provedenima na hrastu lužnjaku (r2 = 0,85), gorskom javoru (r2 = 0,86) i običnoj bukvi (r2 = 0,92), (Percival i dr. 2008.), topoli (r2 = 0,32), likvidambru (r2 = 0,37), platani (r2 = 0,57), pensilvanskom jasenu (r2 = 0,72), (Chang i Robison 2003.), crvenom hrastu (r2 = 0,72), (Salifu i dr. 2008.) i kruški (r2 = 0,77), (Ghasemi i dr. 2011.). Utjecaj tipa lišća na nagibe i Y-odsječke kalibracijskih jednadžbi – Influence of leaf flush type on slopes and Y intercepts of calibration equations Nagibi pravaca kalibracijskih jednadžbi koje opisuju odnos između CCI očitanja i ukupne koncentracije N nisu bili signifikantno utjecani različitim tipom lišća s obzirom na promatrano vrijeme uzorkovanja (srpanj i rujan 2009. i 2010. godine), što je vidljivo iz tablice 4. Takav rezultat ukazuje na to da su promjene ukupne koncentracije N i CCI očitanja u lišću proljetnih i sekundarnih izbojaka u obje godine bile prilično usklađene. Međutim, takav rezultat nije potvrđen i za Y-odsječke. Signifikantan utjecaj tipa lišća na Y-odsječke nije utvrđen samo prilikom konstruiranja kalibracijskih jednadžbi na temelju lišća uzorkovanoga u rujnu 2009. godine (Tablica 4). Stoga mogućnost primjene iste kalibracijske jednadžbe koja bi pouzdano opisivala odnos između CCI-a i koncentracije ukupnoga N u lišću proljetnih i sekundarnih izbojaka u najvećoj mjeri ograničava varijabilnost Y-odsječaka. Prema Chang i Robison (2003.) varijabilnost Y-odsječaka izravno ovisi o koncentraciji ukupnoga N u lišću na temelju kojega se jednadžbe konstruiraju, što ovisi o velikom broju unutarnjih i vanjskih čimbenika (Campbell i dr. 1990.). U skladu s tim, Y-odsječci kalibracijskih jednadžbi konstruiranih na temelju različitih tipova lišća (lišće proljetnih i sekundarnih izbojaka uzorkovano u rujnu 2009. godine) s podjednakom koncentracijom N nisu bili signifikantno različiti (Tablica 4 i Slika 5c). U ostalim slučajevima, kada su kalibracijske jednadžbe bile konstruirane na temelju različitih tipova lišća s različitom koncentracijom N (lišće proljetnih i sekundarnih izbojaka uzorkovano u srpnju 2009. te u srpnju i rujnu 2010. godine) utvrđeni su signifikantno različiti Y-odsječci (Tablica 4 i Slika 5c i d). Dobiveni rezultat vjerojatno je uzrokovan različitim koncentracijama N u lišću proljetnih i sekundarnih izbojaka, što je posljedica specifične translokacije N tijekom vegetacijskoga razdoblja u krošnjama istraživanih biljaka. Gnojidbeni tretman i meteorološke prilike (vanjski čimbenici) koji su utjecali na produkciju izbojaka (unutrašnji čimbenici) tijekom sekundarnoga i tercijarnoga porasta u najvećoj bi mjeri mogli biti odgovorni za različite koncentracije N u promatranim tipovima lišća uzorkovanim u isto vrijeme tijekom vegetacijskoga razdoblja 2009. i 2010. godine. Specifično variranje ukupne koncentracije N u istom tipu lišća tijekom vegetacijskih razdoblja također je moglo biti potaknuto istim čimbenicima. To se može objasniti tako, što je u srpnju 2009. godine koncentracija N u lišću proljetnih izbojaka bila signifikantno veća nego u lišću sekundarnih izbojaka. Međutim, u rujnu je koncentracija N u oba tipa lišća bila podjednaka (Slika 5b). Prema svemu sudeći, to je posljedica translokacije N iz lišća proljetnih i sekundarnih izbojaka prema izbojcima razvijenim tijekom tercijarnoga porasta, što je u razdoblju od srpnja do rujna rezultiralo izjednačenjem koncentracije N u oba tipa lišća. Međutim, u razdoblju od srpnju do rujna 2010. godine koncentracija N u lišću proljetnih i sekundarnih izbojaka nije se značajnije mijenjala (Slika 5b), vjerojatno zbog izostanka produkcije tercijarnih izbojaka u 2010. godini (Slika 4a). Ta pretpostavka jako se dobro slaže s rezultatima ranijih istraživanja prema kojima translokaciju N u krošnjama listopadnoga drveća tijekom vegetacijskoga razdoblja kontrolira produkcija izbojaka tijekom sekundarnoga i/ili tercijarnoga porasta (Ueda i dr. 2009. i 2011.) što ujedno predstavlja i glavna mjesta alokacije N porijeklom iz starijeg lišća u krošnji. U skladu s tim, signifikantan utjecaj tipa lišća na Y-odsječke kalibracijskih jednadžbi izostao je samo u rujnu 2009. godine prilikom njihove konstrukcije na temelju lišća s podjednakom koncentracijom N (Tablica 4). Zaključci Conclusions Ranija istraživanja na temelju kojih se klorofilmetar spominje kao prikladan alat pomoću kojega je moguće na brz, jednostavan, jeftin i nedestruktivan način uspješno |