DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 93 <-- 93 --> PDF |
iz središnje Bosne, zapadne Hrvatske i nekih submediteranskih populacija, te njihove kontakne zone obrađena je u poglavlju Taksonomska istraživanja obične jele. U poglavlju Procjena genetičkog opterećenja u nekim sastojinama obične jele na temelju fiksacijskog indeksa i njegov značaj prikazani su rezultati koji se odnose na značajno prisustvo inbridinga u istraživanim populacijama, a što će imati izravan utjecaj na potrebu praćenja genetičke strukture. Završno se nalazi zasebno poglavlje Preporuke za gospodarenje običnom jelom na temelju genetskih istraživanja i sadrži smjernice za očuvanje genetske raznolikosti ove vrste metodama in situ, ex situ, kao i mjere za pomlađivanje sastojina i obnovu njihovog genetskog potencijala. Na 25 stranica opsežno je navedena korištena literatura, a na kraju rukopisa nalazi se sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Znanstvena monografija „Varijabilnost obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini“ iako je namijenjena užoj šumarskoj znanstvenoj javnosti, napisana je jasno i razumljivo, na potrebnoj sveučilišnoj i visokoj stručnoj razini, a moći će je koristiti znanstvenici i stručnjaci prirodoslovnog i biotehničkog područja, studenti, učenici, ali i široki krug čitatelja ljubitelja prirode. Monografija se može preporučiti kao dodatna literatura iz područja šumarstva, posebice u oplemenjivanju i uzgajanju šuma, a pridonijet će očuvanju jedne značajne šumske vrste u širokom bogatstvu biljnog svijeta Bosne i Hercegovine. Zadovoljstvo mi je naglasiti da je ova vrijedna monografija objavljena i smatram da predstavlja bitan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema šumskom drveću i popularizaciji vrijednih i ugroženih vrsta, kao i poticaj da se njima posveti veća pozornost, sukladno šumarsko genetičkim posebnostima. TARIK TREŠTIĆ: IMELE U BOSNI I HERCEGOVINI Milan GLAVAŠ Ovu knjigu – monografiju napisao je prof. dr. Tarik Treštić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno i izdavač. Recenzenti su prof. dr. sc. Milan Glavaš i prof. dr. Azra Čabaravdić. Tisak je obavio PLANJX PRINT, Tešanj. Obim knjige je 103 stranice. Tekst je podijeljen u 6 poglavlja i obogaćen je sa 19 izuzetno korisnih slika, 3 karte i 15 grafikona. Nakon toga slijedi popis literature od 121 izvora. Na kraju je dodat indeks znanstvenih imena, biljaka, biljnih zajednica, ptica, kukaca i gljiva s preciznim naznakama pripadajućih stranica. U Predgovoru autor citira jedan izvod o imeli iz Glasnika Zemaljskog muzeja u BiH iz 1899. godine. Naglašava da su u monografiji objedinjeni rezultati istraživanja imela u Bosni i Hercegovini i kojim je stručnjacima namijenjena. Također ističe što je sve o bijeloj imeli napisno u preko 4500 izvora, upućuje čitatelje na sadržaj i namjenu monografije, osvrće se na istraživanje imele u BiH i upućuje zahvale. Slijedi prikaz po poglavljima. 1. Uvod. Ovdje se skreće pozornost da s obzirom na način prehrane postoji nekoliko grupa heterotrofnih biljaka, među kojima su najzastupljenije parazitske cvjetnice (oko 4500 vrsta). Objašnjava način ishrane parazitskih cvjetnica, a detaljno tumači haustorije. Osvrće se na povijest parazitskih biljaka, istraživanja i objavu spoznaja u literaturi. Na kraju govori o vrstama imela u BiH, istraživanjima istih i ukazuje na potrebu njihove kontrole i suzbijanja. 2. Hemiparazitske cvjetnice. Navedeno je nekoliko redova kojima pripadaju hemiparazitske cvjetnice. Za svaki red daje objašnjenje, a detaljno za red Santalales i njemu pripadajuće porodice. Na kraju ukazuje na široko zastupljenu bijelu i žutu imelu u BiH o kojima se govori u ovoj monografiji. 3. Viscum album L. – bijela imela. Ovo je najopširnije poglavlje (47 stranica) koje je uz prikaz osnovne vrste podijeljeno na još tri podpoglavlja u kojima su obrađene |