DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 100     <-- 100 -->        PDF

U poglavlju Uvod koje je podijeljeno na tri dijela, autorica je predstavila problematiku zaštite prirode i turizma u svijetu kroz njihov paralelni razvoj na početku, do međusobne kolizije do koje je došlo tijekom povijesnog razvoja, posebice kao rezultat stihijskog i neplanskog korištenja zaštićenih prirodnih resursa. Zatim su prezentirane kategorije zaštite prirode te njihova gradacija s obzirom na ciljeve upravljanja i razinu zaštite koja je definirana za pojedinu kategoriju prema Međunarodnoj organizaciji za zaštitu prirode (IUCN – The International Union for Conservation of Nature). Posebno je predstavljena zaštita prirode u Hrvatskoj, kao i na području istraživanog područja Zadarske županije. Na kraju poglavlja se detaljno opisuje osnovni cilj istraživanja, razrađen na primjeru Parka prirode Vransko jezero, koji je uzet kao model zaštićenog područja prirode u razvoju turizma i ujedno kao predložak za druga zaštićena područja. Sukladno ciljevima, autorica razrađuje i postavlja hipoteze istraživanja.
Poglavlje Literaturni pregled donosi pregled dosadašnjih spoznaja o problematici kroz najvažnije izvore literature. Obrađuju se radovi iz područja zaštite prirode, prirodnih sastavnica, razvoja turizma, utjecaja turizma na biljke, utjecaj i značaj alohtonih vrsta te upravljanja zaštićenim područjima prirode. Značajni su radovi koji se izravno odnose na područje istraživanja, kao i raniji radovi autorice koji se bave uvjetnom procjenom stavova posjetitelja te ulogom šuma u turizmu i zaštiti prirode.
U poglavlju Područje istraživanja autorica prikazuje zemljopisne, geološko-hidrološke, klimatske karakteristike istraživanog područja Parka prirode Vransko jezero, te prirodne vrijednosti, floru i vegetaciju, faunu, zonaciju parka, kao i sustav posjećivanja. Iako se u disertaciji koriste i istraživanja posjetitelja i djelatnika Nacionalnog parka Paklenica i Parka prirode Telašćica, floristička terenska istraživanja, kao i uspostava jedinstvene baze podataka primjenom GIS-a provedena su u PP Vransko jezero te se ono detaljnije opisuje.
Sljedeće je poglavlje Materijali i metode u kojemu autorica donosi opis četiri istraživana izletnička lokaliteta u Parku prirode Vransko jezero. Odabrani su lokaliteti za trajno praćenje definiranih pokazatelja utjecaja posjetitelja na okoliš (Kamenjak, Prosika, Ornitološka postaja i Bašinka). Kroz četiri podpoglavlja opisuje se metoda uzorkovanja, prikupljanja, analize, statističke obrade i interpretacije podataka, kako slijedi: (1) Postavljanje transekata u prostoru zadržavanja posjetitelja oko turističkih objekata na izletničkim lokalitetima; (2) Determinacija, popis i analiza flore na postavljenim transektima te analiza diverziteta, florne sličnosti i flornog kontrasta po podtransektima; (3) Uspostava jedinstvene baze podataka primjenom GIS-a i (4) Istraživanje i analiza stavova posjetitelja i stručnih djelatnika o Parku.
Poglavlje Rezultati podijeljeno je na deset podpoglavlja u kojima se jasno uz brojne tablice, slike i karte potkrepljuju dobiveni rezultati. Potpoglavlja su odlično rješenje za prikaz složene problematike kojima nas autorica lako vodi kroz istraživanje i prikazuje nalaze, i to počevši s (1) Taksonomskom analizom flore, (2) Analizom životnih oblika, (3) Analizom flornih elemenata, (4) prikazom Endemične, ugrožene i strogo zaštićene svojte, (5) prikazom Alohtone svojte i alohtono/invazivne svojte, te (6) Novih svojti, nastavlja se (7) Analizom biljnih svojti na transektima i podtransektima po lokalitetima. Zatim se prikazuju (8) Rezultati uspostave GIS-a za PP Vransko jezero. Na osnovni tematski sloj u GIS-u „Sustav posjećivanja u PP Vransko jezero“ preklopljen je sloj istraživanih lokaliteta, transekata i podtransekata, te je tako dobivena podloga za daljnje praćenje utjecaja posjetitelja oko turističkih objekata na biljne svojte. Uz svaki sloj vezani su atributni podaci sa pripadajućim koordinatama. (9) Rezultati prostornih analiza slojeva u GIS-u za PP Vransko jezero, koje je ilustrirano s osam slika koje prikazuju određene generirane tematske slojeve. U podpoglavlju (10) prikazuju se Rezultati istraživanja stavova posjetitelja i stručnih djelatnika o Parku.
U Raspravi u tri podpoglavlja autorica interpretira dobivene rezultate te ih uspoređuje s rezultatima ostalih sličnih istraživanja. Podpoglavlje (1) Monitoring utjecaja posjetitelja na biljne svojte na izletničkim lokalitetima objašnjava razloge dobivenih razlika i posebnosti; uključuje posebno praćenje indikatorskih svojti (endemi, ugrožene, strogo zaštićeme, alohtono/invazivne) zatim se opisuje (2) GIS-model Parka prirode Vransko jezero, te (3) Stavovi posjetitelja i stručnih djelatnika o Parku.