DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 101     <-- 101 -->        PDF

U poglavlju Zaključci, prati se redoslijed postavljenih ciljeva i hipoteza, daju se traženi odgovori i donose zaključke i preporuke.
Na odabranim izletničkim lokalitetima za sustavno motrenje flore u području zadržavanja posjetitelja oko turističkih objekata utvrđeno je stanje flore i provedena je analiza. Autorica predlaže da se u dijelu programa monitoringa posebno prate indikatorske svojte. Utvrđen je jači antropogeni utjecaj na postavljenim transektima te je potvrđena mogućnost korištenja metode analize promjene u flornom sastavu kao pokazatelja antropogenih utjecaja. Prikazana je mogućnost korištenja GIS-a za unapređenje upravljanja Parkom. Primjenom GIS-a dobivene su važne podloge koje omogućavaju analize postojećih podataka te predviđanja budućih stanja, što je preduvjet za kvalitetno planiranje i temelj za daljnja istraživanja u svrhu utvrđivanja ekološkog nosivog kapaciteta i budućeg zoniranja zaštićenog područja. Jedinstvena metodologija istraživanja posjetitelja i djelatnika, omogućuje usporedivost podataka, daje uvid u razmišljanja, stavove i spremnost za uključivanje rezultata u modeliranje upravljanja zaštićenim područjem, te kasnije uključivanje i u samo upravljanje.
Popis Literature na 8 stranica pokazao je sposobnost autorice da odabere relevantnu i aktualnu literaturu za istraživanu tematiku.
Doktorski rad kolegice Vesne Krpine je originalan znanstveni doprinos u području prirodnih znanosti, kojim je autorica pokazala da vlada izborom i primjenom znanstvenih metoda istraživanja koje je sposobna voditi od postavljanja problema do interpretacije rezultata i donošenja samog rješenja znanstvenog problema.
Dobivanjem uvida u sustavne komponente modela ljudi – ekosustav može utjecati na model upravljanja u zaštićenom području s temeljnom svrhom očuvanja izvornosti prirode i osmišljavanja turističke ponude. Rezultati osim znanstvenog doprinosa imaju i svoju primjenu u promišljanju upravljanja zaštićenim područjima te budućem planiranju turističke ponude koja se uz njih izravno veže.
Može se reći da je ovaj integralni model istraživanja jednog prirodno-socijalnog fenomena, po prvi put primijenjen kod nas te da će uz nova znanja o samom fenomenu ukazati i na mogućnosti primjene različitih metoda u sličnim istraživanjima.
Dr. sc. KRUNOSLAV ARAČ
Danko Diminić
Dr. sc. Krunoslav Arač, mr. spec., dipl. ing. šum., obranio je 18. studenog 2016. godine doktorski rad pod naslovom: „ Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)“.
Javna obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Boris Hrašovec, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, predsjednik povjerenstva; akademik Igor Anić, prof. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, član; izv. prof. dr. sc. Snježana Topolovec-Pintarić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, član.
Doktorski rad izrađen je u Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Danka Diminića, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Šumarstvo, smjer Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorski rad je opsega 452 stranice, a uz tekst sadrži 893 slike i 258 tablica te 122 naslova korištene literature. Rad je podijeljen u osam poglavlja: Uvod, Ciljevi istraživanja, Dosadašnja istraživanja, Metode rada i materijali, Rezultati rada, Rasprava, Zaključci i Literatura. Uz navedena poglavlja radu su priloženi: Informacija o mentoru, Zahvala, Ključna dokumentacijska kartica, Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, popis tablica, slika i kratica te Životopis doktoranta.
Životopis
Krunoslav Arač rođen je 1967. godine. Osnovnu školu pohađao je u Koprivnici, a srednju Šumarsku u Karlovcu. Diplomirao je 1992. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao stručni naziv diplomirani inženjer šumarstva. Tijekom studija, 19. listopada 1989. godine dodijeljeno mu je Rektorovo priznanje. Stručni magistarski

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 102     <-- 102 -->        PDF

rad iz zaštite šuma pod naslovom „Uzročnici truleži drva i crveno srce obične bukve (Fagus sylvatica L.) u GJ Polum-Medenjak šumarije Sokolovac“ obranio je 24. veljače 2006. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Milana Glavaša. Krunoslav Arač zaposlen je u Hrvatskim šumama d.o.o., UŠP Koprivnica u stručnim službama na poslovima stručnog suradnika za zaštitu šuma.
Tijekom više godina aktivno sudjeluje na Seminarima biljne zaštite u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ). Do danas je prezentirao 10 radova (6 puta samostalno i 4 puta u koautorstvu). Na seminaru u veljači 2016. godine dodijeljena mu je Povelja s brončanom plaketom HDBZ-a za aktivno i redovito sudjelovanje na seminarima biljne zaštite, te predan rad u promicanju struke i doprinosu Hrvatskom društvu biljne zaštite. Prema programu stručnog usavršavanja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) održao je 2 predavanja tijekom 2014. i 2015. godine.
Odlukom Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. od 17. travnja 2012. godine prihvaćena mu je inovacija „Prijedlog za unapređenje biološke metode suzbijanja štetnih insekata u šumi poboljšanjem stanišnih uvjeta raspoloživosti gnijezdećih pozicija postavljanjem kućica za gniježđenje ptica“. Komisija za rijetke ptice pri Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) verificirala mu je nalaz evidentirane i fotografirane ptice Tringa malanoleuca od 13. srpnja 2010. godine na području Ješkova kod mjesta Gola u Podravini, kao novu vrstu ptice prvi puta zabilježenu u Hrvatskoj. U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ autor je brošure: Ptice šumskih staništa.
Krunoslav Arač redovito sudjeluje na izložbama fotografija „Šuma okom šumara“ u Bjelovaru. Na prvoj izložbi 2004. godine dobiva II. nagradu za kolekciju fotografija, a na petoj izložbi 2008. godine dobiva glavnu nagradu GRAND PRIX SALONA.
Piše u Šumarskom listu u rubrici Zaštita prirode o zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj od broja 7-8/1999. godine od kada je objavio 102 rada, te u različitim glasilima (Hrvatske šume, Priroda, Lovački vjesnik, Podravski zbornik, Gospodarski kalendar, Podravski list, Glas Podravine i Prigorja). Uz popularizirajuće tekstove o prirodi objavljuje više od tisuću fotografija, koje su objavljene u monografijama Šume u Hrvatskoj, Silvae nostrae Croatiae, Obična bukva u Hrvatskoj, te kao naslovnice Hrvatskih šuma, Mehanizacije šumarstva, Agrotehničara, Lovačkog vjesnika, u obliku jednolisnog kalendara u Prirodi, i dr.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog društva biljne zaštite, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Prikaz rada
Doktorski rad „Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)“ predstavlja izvorno i samostalno znanstveno djelo. Provedenim istraživanjem gljiva M. giganteus utvrđena je u dijelu areala obične bukve u Hrvatskoj.
U Uvodu autor opisuje značaj obične bukve u šumarstvu i šumskim ekosustavima Hrvatske s osvrtom na zdravstveno stanje i zaštitu obične bukve kroz istraživanja osutosti krošnji, utjecaja štetnih abiotskih čimbenika, entomološkog i fitopatološkog kompleksa, te njihova značaja na pojavu neprave srži i truleži drva.
Postavljeni Ciljevi istraživanja proizlaze iz opsežnog pregleda literature i prijašnjih istraživanja autora tijekom magistarskog rada te su na znanstveno-metodički način provjereni. Postavljena je hipoteza da zaraza vizualno zdravih stabala obične bukve fitopatogenom gljivom M. giganteus utječe na vrijednost tehničke oblovine zbog nastanka truleži drva, utjecaja na veličinu i oblike neprave srži, te sušenje i izvaljivanje zaraženih stabala.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Kroz poglavlje Dosadašnja istraživanja detaljno se navodi i opisuje fitopatogena gljiva M. giganteus uz njenu taksonomsku pripadnost, rasprostranjenost, domaćine, morfološko-mikroskopska i biološka obilježja, štetnost te ulogu kao elementa biološke raznolikosti, uz koje je opisana i neprava srž kod obične bukve s osvrtom na veličinu, oblike i utjecaj na vrijednost tehničke oblovine, te procjene osutosti krošnji obične bukve u Hrvatskoj na način da se mogu usporediti s rezultatima ovog istraživanja.
Kroz poglavlje Metode rada i materijali autor opisuje postupak utvrđivanja rasprostranjenosti, utvrđivanja morfoloških obilježja i metode mikroskopiranja gljive M. giganteus. Detaljno su opisani način obilježavanja, mjerenja i praćenja zaraženih stojećih stabala u 16 točaka, te pokusno ispitivanje utvrđivanja područja zdravog i trulog drva u unutrašnjosti na žilištu zaraženih stabala pomoću rezistografa. Nadalje su opisani postupci sakupljanja podataka o truleži drva i nepravoj srži na nezaraženim stablima. Zadnje potpoglavlje navodi programe za statističku obradu podataka.
U poglavlju Rezultati rada autor logičkim slijedom prateći postavljene ciljeve istraživanja i u skladu s opisanim metodama kroz 24 glavna i 160 sporednih potpoglavlja, detaljno iznosi dobivene rezultate. Dobiveni rezultati istraživanja upotpunjeni su pomoću detaljnih tabličnih i slikovnih prikaza. Prvo glavno potpoglavlje kroz dva potpoglavlja detaljno opisuje utvrđenu rasprostranjenost u dijelu areala obične bukve u Hrvatskoj s pregledom lokacija sa i bez nalaza te izvorima pojedinih podataka. Drugo glavno potpoglavlje opisuje morfološko-mikroskopska obilježja kroz četiri potpoglavlja. Treće glavno potpoglavlje donosi rezultate praćenja zaraženih stojećih stabala kroz 154 potpoglavlja, u kojem su detaljno opisana mjerenja i praćenja pojedinačno za svako zaraženo stojeće stablo. Od 4 do 17 glavnog potpoglavlja za zaražena stojeća stabala opisani su nalazi lokacija na području UŠP Koprivnica, izmjereni prsni promjeri, evidentirane pojave prvih plodnih tijela, trajanje i intenzitet zaraze po godinama, pojava po datumima i trajanje plodnih tijela tijekom pojedinih godina, broj skupina i oblika plodnih tijela prema mjestu pojave, procjene vitalnosti i osutosti krošnji, oštećenost debla i krošnje, statusi stabla, izmjere na uzdužnim i poprečnim prerezima kod zaraženih i nezaraženih stabala, tipovi neprave srži kod zaraženih i nezaraženih stabala. U 18 i 19 glavnom potpoglavlju prikazana je statistička obrada podataka istraživanja, koja potvrđuju da se signifikanto ne razlikuju udjeli veličina neprave srži na prvom prerezu na panju između zaraženih stabala i između nezaraženih stabala iz dva različita odsjeka, čime je potvrđeno da na udjele veličine neprave srži na prvome prerezu zaraženih stabala utjecaj ima zaraza gljivom M. giganteus, te da se udjeli neprave srži signifikanto razlikuju između zaraženih i nezaraženih stabla do visine od 5,3 m. Od 20 do 24 glavnog potpoglavlja opisuje se trulež drva na trupcima, korijenju, panjevima i drvnim ostacima, ispitivanje područja zdravog i trulog drva u unutrašnjosti debla pomoću rezistografa, izračun utjecaja zaraze na vrijednost tehničke oblovine, pronalaska drugih organizama na i u plodnim tijelima gljive, srednja temperatura i opća ocjena klime na području UŠP Koprivnica tijekom istraživanja.
Poglavlje Rasprava koncipirano je na način da prati dobivene rezultate istraživanja. Autor raspravlja o pojedinačnim rezultatima istraživanja koje stavlja u odnos prema rezultatima sličnih provedenih istraživanja, te daje preporuke za praktičnu primjenu i daljnje mogućnosti istraživanja u ovome području.
Zaključci istraživanja proizlaze iz postavljenih hipoteza, ciljeva istraživanja i dobivenih rezultata. Na koncizan i jasan način odgovaraju na postavljenu problematiku važnosti i štetnosti gljive M. giganteus na običnoj bukvi.
Doktorski rad Krunoslava Arača značajan je znanstveni doprinos poznavanju, štetnosti i rasprostranjenosti gljive Meripilus giganteus u Hrvatskoj te vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i struci iz područja integrirane zaštite šuma. Dobivene nove spoznaje mogu doprinijeti poboljšanju gospodarenja običnom bukvom u Hrvatskoj. Novom doktoru znanosti kolegi Araču upućujem iskrene čestitke i najbolje želje za daljnji znanstveni i stručni rad u našoj struci.