DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 102     <-- 102 -->        PDF

rad iz zaštite šuma pod naslovom „Uzročnici truleži drva i crveno srce obične bukve (Fagus sylvatica L.) u GJ Polum-Medenjak šumarije Sokolovac“ obranio je 24. veljače 2006. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Milana Glavaša. Krunoslav Arač zaposlen je u Hrvatskim šumama d.o.o., UŠP Koprivnica u stručnim službama na poslovima stručnog suradnika za zaštitu šuma.
Tijekom više godina aktivno sudjeluje na Seminarima biljne zaštite u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ). Do danas je prezentirao 10 radova (6 puta samostalno i 4 puta u koautorstvu). Na seminaru u veljači 2016. godine dodijeljena mu je Povelja s brončanom plaketom HDBZ-a za aktivno i redovito sudjelovanje na seminarima biljne zaštite, te predan rad u promicanju struke i doprinosu Hrvatskom društvu biljne zaštite. Prema programu stručnog usavršavanja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) održao je 2 predavanja tijekom 2014. i 2015. godine.
Odlukom Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. od 17. travnja 2012. godine prihvaćena mu je inovacija „Prijedlog za unapređenje biološke metode suzbijanja štetnih insekata u šumi poboljšanjem stanišnih uvjeta raspoloživosti gnijezdećih pozicija postavljanjem kućica za gniježđenje ptica“. Komisija za rijetke ptice pri Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) verificirala mu je nalaz evidentirane i fotografirane ptice Tringa malanoleuca od 13. srpnja 2010. godine na području Ješkova kod mjesta Gola u Podravini, kao novu vrstu ptice prvi puta zabilježenu u Hrvatskoj. U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ autor je brošure: Ptice šumskih staništa.
Krunoslav Arač redovito sudjeluje na izložbama fotografija „Šuma okom šumara“ u Bjelovaru. Na prvoj izložbi 2004. godine dobiva II. nagradu za kolekciju fotografija, a na petoj izložbi 2008. godine dobiva glavnu nagradu GRAND PRIX SALONA.
Piše u Šumarskom listu u rubrici Zaštita prirode o zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj od broja 7-8/1999. godine od kada je objavio 102 rada, te u različitim glasilima (Hrvatske šume, Priroda, Lovački vjesnik, Podravski zbornik, Gospodarski kalendar, Podravski list, Glas Podravine i Prigorja). Uz popularizirajuće tekstove o prirodi objavljuje više od tisuću fotografija, koje su objavljene u monografijama Šume u Hrvatskoj, Silvae nostrae Croatiae, Obična bukva u Hrvatskoj, te kao naslovnice Hrvatskih šuma, Mehanizacije šumarstva, Agrotehničara, Lovačkog vjesnika, u obliku jednolisnog kalendara u Prirodi, i dr.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog društva biljne zaštite, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Prikaz rada
Doktorski rad „Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)“ predstavlja izvorno i samostalno znanstveno djelo. Provedenim istraživanjem gljiva M. giganteus utvrđena je u dijelu areala obične bukve u Hrvatskoj.
U Uvodu autor opisuje značaj obične bukve u šumarstvu i šumskim ekosustavima Hrvatske s osvrtom na zdravstveno stanje i zaštitu obične bukve kroz istraživanja osutosti krošnji, utjecaja štetnih abiotskih čimbenika, entomološkog i fitopatološkog kompleksa, te njihova značaja na pojavu neprave srži i truleži drva.
Postavljeni Ciljevi istraživanja proizlaze iz opsežnog pregleda literature i prijašnjih istraživanja autora tijekom magistarskog rada te su na znanstveno-metodički način provjereni. Postavljena je hipoteza da zaraza vizualno zdravih stabala obične bukve fitopatogenom gljivom M. giganteus utječe na vrijednost tehničke oblovine zbog nastanka truleži drva, utjecaja na veličinu i oblike neprave srži, te sušenje i izvaljivanje zaraženih stabala.