DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Kroz poglavlje Dosadašnja istraživanja detaljno se navodi i opisuje fitopatogena gljiva M. giganteus uz njenu taksonomsku pripadnost, rasprostranjenost, domaćine, morfološko-mikroskopska i biološka obilježja, štetnost te ulogu kao elementa biološke raznolikosti, uz koje je opisana i neprava srž kod obične bukve s osvrtom na veličinu, oblike i utjecaj na vrijednost tehničke oblovine, te procjene osutosti krošnji obične bukve u Hrvatskoj na način da se mogu usporediti s rezultatima ovog istraživanja.
Kroz poglavlje Metode rada i materijali autor opisuje postupak utvrđivanja rasprostranjenosti, utvrđivanja morfoloških obilježja i metode mikroskopiranja gljive M. giganteus. Detaljno su opisani način obilježavanja, mjerenja i praćenja zaraženih stojećih stabala u 16 točaka, te pokusno ispitivanje utvrđivanja područja zdravog i trulog drva u unutrašnjosti na žilištu zaraženih stabala pomoću rezistografa. Nadalje su opisani postupci sakupljanja podataka o truleži drva i nepravoj srži na nezaraženim stablima. Zadnje potpoglavlje navodi programe za statističku obradu podataka.
U poglavlju Rezultati rada autor logičkim slijedom prateći postavljene ciljeve istraživanja i u skladu s opisanim metodama kroz 24 glavna i 160 sporednih potpoglavlja, detaljno iznosi dobivene rezultate. Dobiveni rezultati istraživanja upotpunjeni su pomoću detaljnih tabličnih i slikovnih prikaza. Prvo glavno potpoglavlje kroz dva potpoglavlja detaljno opisuje utvrđenu rasprostranjenost u dijelu areala obične bukve u Hrvatskoj s pregledom lokacija sa i bez nalaza te izvorima pojedinih podataka. Drugo glavno potpoglavlje opisuje morfološko-mikroskopska obilježja kroz četiri potpoglavlja. Treće glavno potpoglavlje donosi rezultate praćenja zaraženih stojećih stabala kroz 154 potpoglavlja, u kojem su detaljno opisana mjerenja i praćenja pojedinačno za svako zaraženo stojeće stablo. Od 4 do 17 glavnog potpoglavlja za zaražena stojeća stabala opisani su nalazi lokacija na području UŠP Koprivnica, izmjereni prsni promjeri, evidentirane pojave prvih plodnih tijela, trajanje i intenzitet zaraze po godinama, pojava po datumima i trajanje plodnih tijela tijekom pojedinih godina, broj skupina i oblika plodnih tijela prema mjestu pojave, procjene vitalnosti i osutosti krošnji, oštećenost debla i krošnje, statusi stabla, izmjere na uzdužnim i poprečnim prerezima kod zaraženih i nezaraženih stabala, tipovi neprave srži kod zaraženih i nezaraženih stabala. U 18 i 19 glavnom potpoglavlju prikazana je statistička obrada podataka istraživanja, koja potvrđuju da se signifikanto ne razlikuju udjeli veličina neprave srži na prvom prerezu na panju između zaraženih stabala i između nezaraženih stabala iz dva različita odsjeka, čime je potvrđeno da na udjele veličine neprave srži na prvome prerezu zaraženih stabala utjecaj ima zaraza gljivom M. giganteus, te da se udjeli neprave srži signifikanto razlikuju između zaraženih i nezaraženih stabla do visine od 5,3 m. Od 20 do 24 glavnog potpoglavlja opisuje se trulež drva na trupcima, korijenju, panjevima i drvnim ostacima, ispitivanje područja zdravog i trulog drva u unutrašnjosti debla pomoću rezistografa, izračun utjecaja zaraze na vrijednost tehničke oblovine, pronalaska drugih organizama na i u plodnim tijelima gljive, srednja temperatura i opća ocjena klime na području UŠP Koprivnica tijekom istraživanja.
Poglavlje Rasprava koncipirano je na način da prati dobivene rezultate istraživanja. Autor raspravlja o pojedinačnim rezultatima istraživanja koje stavlja u odnos prema rezultatima sličnih provedenih istraživanja, te daje preporuke za praktičnu primjenu i daljnje mogućnosti istraživanja u ovome području.
Zaključci istraživanja proizlaze iz postavljenih hipoteza, ciljeva istraživanja i dobivenih rezultata. Na koncizan i jasan način odgovaraju na postavljenu problematiku važnosti i štetnosti gljive M. giganteus na običnoj bukvi.
Doktorski rad Krunoslava Arača značajan je znanstveni doprinos poznavanju, štetnosti i rasprostranjenosti gljive Meripilus giganteus u Hrvatskoj te vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i struci iz područja integrirane zaštite šuma. Dobivene nove spoznaje mogu doprinijeti poboljšanju gospodarenja običnom bukvom u Hrvatskoj. Novom doktoru znanosti kolegi Araču upućujem iskrene čestitke i najbolje želje za daljnji znanstveni i stručni rad u našoj struci.