DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 104     <-- 104 -->        PDF

IZVOR RUDINOVA VODA
Herman Sušnik
Upravitelj šumarije Klana
U petak 11. studenog 2016. na području GJ Suho šumarije Klana UŠP Delnice Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Delnice, općina Klana i djelatnici šumarije organizirali su svečano otvaranje obnovljenog izvora Rudinova voda.
Nakon što je prošle godine sadnjom dviju sadnica klona Gubčeve lipe, ispred šumarije i Općine Klana, obilježena 250 godinišnjica hrvatskog šumarstva, ovogodišnje jubileje, 170 godina HŠD-a i 140. godišnjice izlaženja šumarskog lista, popratili smo ovim događanjem. Godine 1973. izvor je nazvan Voda Toneta Rudina. Izvor je 1973. godine nazvan Rudinova voda, spojen cijevima u dužini od 120 m dovodi vodu od izvora do korita. Postavljen je za vrijeme talijanske okupacije prije više od 70 godina, a zbog dotrajalosti cijevi od 2014. godine nije bio u funkciji.
Anton Rudin, po domaći Tone, bio je Lugar kontrolor. Rođen je 1900. godine u Tršću. U šumariji Klana radio je od 1950. do 1968. godine kada odlazi u mirovinu. Cijeli svoj život posvetio je uzgoju i zaštiti šuma posebno njezinom ukrasu – divljači. Zajedno je sa tadašnjim upraviteljem Zvonimirom Tomcem (97 godina, u lipnju 2016. izdao zbirku pjesama Plamsaji i sjenke) nakon II. Svjetskog rata pokreće oživljavanje šumarije. Uz ime Toneta Rudina vezani su brojni uspjesi u gospodarenju državnim uzgojnim lovištem

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Gumance, uspješnoj obnovi ratom opustošenih fondova jelenske, srneće i druge divljači visokog lova te u provedbi lovnoga turizma. Njegovu osobnost uz stručnost krasile su i najplemenitije ljudske osobine poštenje, skromnost i nenametljivost.
Klanjski kraj ima bogatu povijest i tradiciju u šumarstvu i preradi drva. God. 1139 Kvarnerski feud dobivaju knezovi Devinski u čija imanja je spadao i klanjski kraj. Oni su oko stražar kule, koja potječe još iz kasne antike, počeli graditi jači obrambeni sustav kaštel Gradina, ispod kojega se počela graditi Klana. Kaštel postoji i danas i u fazi je obnove. Upadi Turaka na ovo područje bili su česti, pa su pljačkali i prema Kranjskoj. Najveća bitka održala se 2. veljače 1559. godine kada je zabilježen napad 16.000 Turaka na čelu s Malkoč-begom. Bili su potučeni, a napad su ponovili mjesec dana kasnije, opet uz velike gubitke i nakon toga su odustali tako da ovaj kaštel nije nikad bio osvojen za razliku od ostalih i sačuvao je autohtono stanovništvo od uništenja i ropstva.
Značajne godine i događanja u povijesti Klane:
1570. izdana je zemljopisna karta na kojoj je Klana označena imenom Klan.
1870. 1. ožujka gotovo u potpunosti Klanu je uništio katastrofalan potres. Klana se nalazi na izrazito trusnom području.
Iz 1812. godine imamo najstariji pisani trag povijesti šumarije, no šumarija je vjerojatno i starija, za što se traže pisani dokumenti. Po austrijskom katastarskom popisu posjednika/vlasnika u Klani na broju 77 je zgrada Šumarije, gdje je prebivao Franz Pipan generalni nadglednik šuma za unutarnju Kranjsku, što znači da je postojala Uprava šuma.
1911. godine trgovac drvom Anton Medvedić je od Općine Klana otkupio hektar zemljišta pred Malinicom i na njemu osnovao prvu parnu pilanu na ovom području koja radi sve do današnjih dana. Danas je to jedna od najvećih tvornica stolica u Europi. Godišnje proizvodi preko 1,2 miliona stolica.
Rapalskim ugovorom između kraljevine SHS i Kraljevine Italije, Klana, Škalnica, Lisac i selo Breza potpale su pod Italiju, a selo Studena pod SHS. Nadzor nad šumom obavljalo je šest lugara dislociranih u Klani. Puške su im oduzele talijanske vlasti, ali su im radi autoriteta dali sablje.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Utjecaj Italije bio je velik, puno su gradili, otvarali čitaonice, škole, vrtiće, sve kako bi „potalijančili“ ljude, no kako stanovništvo ovoga kraja nosi jak Hrvatski nacionalni naboj, očito u tome nisu uspjeli.
Najpoznatiji Klanjac je dr. Matko Laginja koji je rođen u Klani 1852. godine, a umro je 1930 godine. Bio je odvjetnik, narodni poslanik, ban Hrvatske i otac Istre kako ga je narod Istre nazvao. Najveću pomoć mjestu dao je u dobivanju sredstava od Istarskog sabora i lokalnih šumskih veleposjednika za gradnju „ceste života“ Klana – Paka, u dužini od 13 km, koja je bitno olakšala pristup šumi i zamijenila derutni i često neprohodni kolski put. Svoje odvjetničke usluge za poslove izgradnje ove ceste vodio je besplatno. Po ovoj cesti i do današnjih dana vozilo se drva za ogrjev, jarboli, trupci, drvo za vesla, planinsko sijeno sa Gumanca, dužice za bačve. Služila je gospoštijama Ghiczy iz Čabra i Turn Taxis, lovcima, šumarima i turistima. Zvala se i cesta jarbola. Gradnja ceste počela je 1887. godine, a izgrađena je nakon 18 godina, 1905. godine.
Na ovom području vodile su se krvave završne bitke u Drugom svjetskom ratu, u kojima je poginulo tisuće ljudi. Klana je konačno oslobođena 5. svibnja 1945. godine. Iz Općine Klana tijekom rata poginulo je 128 osoba.
Tijekom Domovinskog rata nakon uspješnog zauzimanja vojarne nije bilo borbenih akcija, no veliki broj Klanjaca sudjelovalo je u Domovinskom ratu. Godine 1993. prihvaćeno je 670 izbjeglica iz Bosne koji su bili smješteni u vojarni Klana, a za djecu je organizirana nastava u školi.
Posebno se zahvaljujemo svima koji su pomogli da se ovaj projekt ostvari: Općini Klana i načelniku Matiji Laginji, dipl ing. šum., Hrvatskim vodama, Obrtu „Bendra“, Klesariji „Štokom“, Maksu Gržinčiću, DVD Klana, Branislavu Šebelju, te djelatnicima šumarije Klana i članovima HŠD-ogranak Delnice.
Šumarska je dužnost, vodeći brigu o cijelom šumskom kompleksu, održavati i šumske izvore koji su oduvijek imali veliki značaj. Ljudi su tu našli okrjepu, ako je bilo vina, napravili bi si i bevandu, ako je zbog strmine zakuhao motor na vozilu pomoć je bila tu, tu se napajala stoka (1900. godine općina Klana imala je 1101 grlo, danas???).
Osim toga ovaj će nas objekat podsjetiti na jednog izuzetnog šumara, Toneta Rudinu.