DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Utjecaj Italije bio je velik, puno su gradili, otvarali čitaonice, škole, vrtiće, sve kako bi „potalijančili“ ljude, no kako stanovništvo ovoga kraja nosi jak Hrvatski nacionalni naboj, očito u tome nisu uspjeli.
Najpoznatiji Klanjac je dr. Matko Laginja koji je rođen u Klani 1852. godine, a umro je 1930 godine. Bio je odvjetnik, narodni poslanik, ban Hrvatske i otac Istre kako ga je narod Istre nazvao. Najveću pomoć mjestu dao je u dobivanju sredstava od Istarskog sabora i lokalnih šumskih veleposjednika za gradnju „ceste života“ Klana – Paka, u dužini od 13 km, koja je bitno olakšala pristup šumi i zamijenila derutni i često neprohodni kolski put. Svoje odvjetničke usluge za poslove izgradnje ove ceste vodio je besplatno. Po ovoj cesti i do današnjih dana vozilo se drva za ogrjev, jarboli, trupci, drvo za vesla, planinsko sijeno sa Gumanca, dužice za bačve. Služila je gospoštijama Ghiczy iz Čabra i Turn Taxis, lovcima, šumarima i turistima. Zvala se i cesta jarbola. Gradnja ceste počela je 1887. godine, a izgrađena je nakon 18 godina, 1905. godine.
Na ovom području vodile su se krvave završne bitke u Drugom svjetskom ratu, u kojima je poginulo tisuće ljudi. Klana je konačno oslobođena 5. svibnja 1945. godine. Iz Općine Klana tijekom rata poginulo je 128 osoba.
Tijekom Domovinskog rata nakon uspješnog zauzimanja vojarne nije bilo borbenih akcija, no veliki broj Klanjaca sudjelovalo je u Domovinskom ratu. Godine 1993. prihvaćeno je 670 izbjeglica iz Bosne koji su bili smješteni u vojarni Klana, a za djecu je organizirana nastava u školi.
Posebno se zahvaljujemo svima koji su pomogli da se ovaj projekt ostvari: Općini Klana i načelniku Matiji Laginji, dipl ing. šum., Hrvatskim vodama, Obrtu „Bendra“, Klesariji „Štokom“, Maksu Gržinčiću, DVD Klana, Branislavu Šebelju, te djelatnicima šumarije Klana i članovima HŠD-ogranak Delnice.
Šumarska je dužnost, vodeći brigu o cijelom šumskom kompleksu, održavati i šumske izvore koji su oduvijek imali veliki značaj. Ljudi su tu našli okrjepu, ako je bilo vina, napravili bi si i bevandu, ako je zbog strmine zakuhao motor na vozilu pomoć je bila tu, tu se napajala stoka (1900. godine općina Klana imala je 1101 grlo, danas???).
Osim toga ovaj će nas objekat podsjetiti na jednog izuzetnog šumara, Toneta Rudinu.