DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Masarykova sveučilišta u Brnu, Poljoprivrednom sveučilištu u Beču (BOKU) i Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je aktivni sudionik u međunarodnim znanstvenim asocijacijama kao što su International Union of Forest Research Organizations (IUFRO) gdje je vodio radnu skupinu 8.1 Forest ecosystems, zatim European Forest Institute (EFI) gdje je kao član upravnog vijeća pokrenuo inicijativu za primanje Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u tu asocijaciju te kao član nacionalnog odbora International Union of Biological Sciences (IUBS). Osim zagrebačkog, razvijao je suradnju sa sveučilištima u Freiburgu, Münchenu, Beču, Tharandtu, Uppsali, Aasu i Moskvi.
Njegova znanstvena i međunarodna kongresna aktivnost sedamdesetih godina prošloga stoljeća značajno je pridonijela razvoju integriranih interdisciplinarnih istraživanja. Njegovom zaslugom uspostavljena je znanstvena stanica za istraživanje ekosustava šumskih kultura obične smreke u Rajecu, nedaleko od Brna. U njoj je razvio tada novi pristup istraživanjima kopnenih ekosustava koji je uključivao viši stupanj organizacije, provedbu načela kibernetike i korištenje nekonvencionalne instrumentalne tehnologije. Rezultati interdisciplinarnih stacionarnih istraživanja omogućili su objašnjenje složenih ekoloških odnosa u šumskim kulturama obične smreke i dali odgovor na pitanja o ekološkim posljedicama antropogenih učinaka na funkcioniranje i stabilnost šumskih ekosustava. Kao primjer mogu poslužiti rezultati njegovih istraživanja podzolizacije, tijeka tvari i biogeokemijskog kruženja elemenata te uloge tla u ekološkoj stabilnosti šumskog ekosustava koji su uvelike pridonijeli snažnom razvoju znanosti o ekologiji šuma.
Objavio je više od 100 izvornih znanstvenih radova u znanstvenim časopisima i zbornicima radova međunarodnih znanstvenih skupova. Vodio je preko 30 znanstvenih projekata koji su pridonijeli razvoju šumarske znanosti i prakse. Među njima se ističe znanstveni projekt Europskoga šumarkoga instituta pod naslovom Ekosustavi poplavnih šuma Europe u kojemu je obavio detaljnu ekološku analizu poplavnih šuma južne Moravske. Također je bio član PHARE programa u sklopu kojega je radio na procjeni uloge poplavnih šuma i močvara i uklanjanju hranjivih tvari iz površinskih voda. Značajan je i njegov prinos očuvanju biološke raznolikosti polavnih šuma uz češke rijeke Morava i Thaya. Bio je koordinator češkoslovačkog Nacionalnog odbora u međunarodnom programu UNESCO, za projekte IBP (International Biological Programme) i MAB (Man and Biosphere). Dugi niz godina bio je uključen u projekte Instituta za ekologiju šuma, kao što su istraživanje ekosustava obične smreke, poplavnih šuma, onečišćenja zraka i zakiseljavanja tla.
Ured za zaštitu okoliša u Leipzigu angažirao ga je na projektu koji se bavio obnovom, očuvanjem i održivim upravljanjem poplavnim ekosustavima u području Leipziga. U suradnji sa Šumarskom fakultetom u Münchenu rješavao je probleme šumskih tala u područjima ugroženima zagađenjem zraka. Sudjelovao je i u međunarodnom projektu koji se bavio prognozom učinaka globalnih klimatskih promjena na šumska tla.
Među najveće doprinose šumarskoj znanosti zasigurno pripadaju njegove uredničke knjige: Floodplain forest ecosystem (prvi dio 1985., drugi dio 1991.), Spruce Monocultures in Central Europe (2000.), The Floodplain Forests in Europe (2001.) i Floodplain Forests of the Temperate Zone of Europe (2008.). Ovu posljednju treba istaknuti kao njegovo životno djelo enciklopedijskog značenja, u čijem je stvaranju njemu svojstvenom energijom povezao šumarske znanstvenike iz Brna, Beča i Zagreba.
Krasile su ga sposobnosti komunikacije i povezivanja ljudi koje su u kombinaciji s dobrotom koja je iz njega zračila te ogromnom radnom energijom, redovito dovodile do ostvarenja svih planova i projekata kojima se bavio. Nažalost, posljednji projekt kojega je sadržajno osmislio i pokrenuo – monografiju posvećenu suradnji između šumarskih fakulteta u Brnu i Zagrebu nije stigao dovesti do kraja.
Hrvatski šumari zauvijek će sačuvati lijepo sjećanje na vrsnog znanstvenika, plemenitog čovjeka i velikog prijatelja.