DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Mitsopoulos, I., G. Mallinis, S. Zibtsev, M. Yavuz, B. Saglam, O. Kucuk, V. Bogomolov, A. Borsuk, G. Zaimes. 2016: An integrated approach for mapping fire suppression difficulty in three different ecosystems of Eastern Europe. Journal of Spatial Science, 1-17. Nordman E. E., D. J. Robison, L. P. Abrahamson, T. A. Volk, 2005: Relative resistance of willow and poplar biomass production clones across a continuum of herbivorous insect specialization: Univariate and multivariate approaches. For. Ecol. Manage. 217: 307–318. Phillip, M., 1994: Measuring trees and forests. UK and USA: CABI Publishing, 310 p. Saracoglu, N., 1988: Construction stem volume and biomass tables of black alder. Dissertation (Ph.D. thesis). Faculty of Forestry, Trabzon, 152 p. (in Turkish). Saracoglu, N., 1998: Beech (Fagus orientalis Lipsky) biomass tables. Turk. J. Agric. For. 22: 93-100. Sun, O., S, Ugurlu. E. Ozer, 1980: Determination of biomass of Calabrian pine stands. Forestry Research Institute Publications, 32 p., Ankara, (in Turkish). Ugurlu, S., O. Sun, B. Araslı, 1976: Determination of biomass of Scots pine stands. Technical Bulletin No 80. Ankara (Turkey): Forestry Research Institute Publications, 48 p., Ankara, (in Turkish). Zianis, D., P. Muukkonen, R. Mäkipää, M. Mencuccini, 2005: Biomass and stem volume equations for tree species in Europe, Silva Fenn Monographs 4, 63 p., Tampere, Finland. Zianis, D., G. Xanthopoulos, K. Kalabodikis, G. Kazakis, D. Ghosn, O. Roussou, 2011: Allometric equations for aboveground biomass estimation by size class for Pinus brutia Ten. trees growing in North and South Aegean Islands, Greece. Eur J For Res. 130: 145–160. Sažetak Cilj istraživanja bio je razvoj alometrijskih jednadžbi radi procjene nadzemnih sastavnica biomase stabala kalabrijskog bora (Pinus brutia Ten.) u mediteranskom području Turske. Uporabom regresijske analize, dobivene su različite alometrijske jednadžbe za pojedine sastavnice nadzemne biomase stabla. Ukupno je 292 stabla prsnog promjera između 0,4 i 63,0 cm slučajno uzorkovano unutar prirodnog rasprostranjenja Kalabrijskog bora na mediteranskom području Turske, gdje tvori različite sastojinske strukture. Pri modeliranju i određivanju jednadžbi korišteni su prsni promjeri i visine uzorkovanih stabala kao procjenitelji. Dobivene su alometrijski jednadžbe za nadzemnu biomasu stabala Kalabrijskog bora i to zasebno za deblo, koru, grane, iglice i za ukupnu nadzemnu biomasu. Jednadžbe za deblo, koru i ukupnu biomasu objašnjavaju više od 90% ukupne varijabilnosti, dok jednadžbe za biomasu grana i iglica objašnjavaju 82 %, odnosno 65 % od ukupne varijabilnosti. KLJUČNE RIJEČI: kalabrijski bor, biomasa, alometrijska jednadžba |