DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Szabóky, C., G. Csóka, 2010: Sodrómolyok (Tortricids), Forest Research Institute, 191 p., Miskolc.
Torkar, G., B. Drole, S. Gomboc, 2013: Contribution to the knowledge of the butterfly fauna (Lepidoptera: Rhopalocera) of the Šentvid plateau, NW Slovenia, Acta Entomologica Slovenica, 21, 1: 47–58, Ljubljana.
Tolman, T., R. Lewington, 2008: Butterflies of Britain & Europe. Harper Collins
Publishers, 320 p., London (datum pristupa: 15.12.2015).
Topić, V., 1997: Upotrebljivost autoktonih listača pri pošumljavanju Krša (Usage of native decidous plants for Karst Afforestatiin), Šumarski list, 7–8: 343–352.
Tenow, O. et al., 2013: Geometrid outbreak waves travel across Europe, Journal of Animal Ecology, 82: 84–95 doi: 10.1111/j.1365-2656.2012.02.
Verovnik, R., F. Rebeušek, M. Jež, 2012: Atlas dnevnih metuljev (Lepidoptera: Rhopalocera) Slovenije = Atlas of butterlies (Lepidoptera: Rhopalocera) of Slovenia, Center za kartografijo favne in flore, 456 p., Miklavž na Dravskem polju.
Zúbrik, M., A. Kunca, G. Csóka (ed.), 2013: Insects and diseases damaging trees and shrubs of Europe, N.A.P. Editions, 535 p.
Škulj, M., 1988: Pomlajevanje in kalitev črnega bora (Pinus nigra Arn.) na Slovenskem Krasu : magistrsko delo., Univerza v Ljubljani, Oddelek za biologijo, Ljubljana, 139 p.
Sažetak
U radu se iznose sažete spoznaje o herbivornoj entomofauni običnog koprivića (Celtis australis) u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je autohton, te u Madžarskoj gdje ga je unio čovjeka. Smisao provedenog istraživanja temeljen je na ideji intenzivnijeg uvođenja koprivića u reforestaciji i zamjeni pionirskih vrsta na kraškim područjima u kojima recentno dolazi do značajnih zdravstvenih problema, primjerice u kulturama crnog bora koje se suše pod utjecajem suše, kukaca i fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea). Imajući u vidu moguće rizike ovog pristupa, kroz prikupljene i konzultirane literaturne izvore i vlastita nova opažanja revidiran je status koprivića kao drvenaste vrste u svjetlu njegove štetne entomofaune.
Dobro su poznate opće spoznaje o rasprostranjenju i osnovnim ekološkim obilježjima običnog koprivića, pa u tom smislu znamo da je to bjelogorično drvo porijeklom iz Sredozemlja, Male Azije, Krima i područja od Kavkaza do Irana. Obični koprivić vrsta je otporna na sušu, vjetar i onečišćenje zraka u gradovima i može izdržati temperature do –15 ° C. Voli svjetlo, pješčana tla, suh i topao kraški teren. Prema svim svojim ekološkim zahtjevima spada u vrlo prikladnu vrstu drveća za pošumljavanje krša i suhih terena.
Raščlamba prikupljene i dostupne literature o štetnicima na običnom kopriviću u Sloveniji, Hrvatskoj i Madžarskoj definirali smo početnu bazu već opisanih vrsta, koje smo zatim procjenjivali u svjetlu vlastitih terenskih istraživanja. Na lokalitetu Dekani, u blizini Kopra (Slovenija), u rujnu 2011. godine uzorkovali smo 15 grana C. australis s vidljivo oštećenim lišćem (mine) radi determinacije uzročnika. 2013. godine pregledali je šire područje submediteranske zone Slovenije i Hrvatske i analizirali simptome napada štetnih organizama na C. australis. Iduće sezone, 5. svibnja 2014, u mjestu Brseč, u blizini Opatije (Hrvatska) u urbanom okolišu zabilježili smo jaku defolijaciju (Slika 1). Ponovno smo uzeli uzorke 18 grana koprivića zajedno sa zatečenim gusjenicama različitih vrsta leptira. Slijedio je laboratorijski uzgoj i determinacija do razine vrste.
Istraživanjem je sveukupno utvrđeno sedam vrsta leptira (Libythea celtis, Nymphalis polychloros, Archips xylosteana, Erannis defoliaria, Caloptilia fidella, Phyllonoricter millierella, Hyphantria cunea), jedna vrsta kornjaša (Neoclytus acuminatus) (Slika 6, 8, 11, 14, 17, 19) i jedna vrsta polukrilaca (Metcalfa pruinosa). Dvije vrste leptira (L. celtis i P. millierella) monofagne su na lišću C. australis, druge vrste utvrđenih istraživanjem imaju i druge vrste domaćina. Vrste N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella i N. acuminatus po prvi puta su utvrđene kao štetnici C. australis i trebaju se dodati na već poznati popis štetnika običnog koprivića. Istraživanjem je također utvrđeno da su se monofagne vrste kukaca češće pojavljivale na kopriviću u posljednjem desetljeću. Prikupljeni rezultati predstavljaju bolji temelj strategiji zamjene problematičnih kultura crnog bora koje se suše pod utjecajem fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea) s intenzivnijim pošumljavanjem običnim koprivićem. U posljednje vrijeme, a to je istraživanjem potvrđeno, javljaju se u povećanom intenzitetu neki već otprije poznati štetnici koprivića, ali i neke do sada nezabilježene štetne vrste. Povećana pojava defoliatora na C. australis, koji će, prema nekim projekcijama klimatskih kolebanja prosperirati u budućnosti zbog globalnog zatopljenja, mora se uzeti u obzir.
Sadnja monokultura C. australis na suhim i toplim pozicijama vjerojatno će i dodatno povećati rizik od prenamnažanja nekih vrsta kukaca u tim sastojinama. Visoka koncentracija biljke hraniteljica nerijetko je glavni čimbenik njihovih gradacija, bilo da je riječ o monofagnim štetnicima koji neposredno ovise o količini dostupne hrane za koju su specijalizirani (L. celtis and P. millierella) ili generalistima (N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella and N. acuminatus i dr.), koji se lako prilagođavaju trofičnom izobilju u obliku novounešenog domaćina.
KLJUČNE RIJEČI: Celtis australis, Južna/Srednja Europa, kukci, defolijatori, Lepidoptera, Coleoptera, Hemiptera