DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 84     <-- 84 -->        PDF

1-2/14: s.157 Paula Durbešić i Vlatka Mičetić Stanković: Đuro Koča – šumar i entomolog / Đuro Koča – Forester and entomologist
1-2/14: s.165 Darko Posarić: Oskar Agić – šumar i prirodoslovac / Oskar Agić – forester and naturalist
1-2/13: s.3 Renata Husinec: Križevačko gospodarsko i šumarsko učilište / The Križevci College of Agriculture and Forestry (Dragutin Lambl, Vjekoslav Köröskeny, Franjo Čordašić, Dragutin Hlava, Živko Vukaović, Andrija Lenarčić, Fran Kesterčanek)
1-2/13: s.43 Berislav Šebečić: Ljudevit pl. Farkaš Vukotinović kao rudarski poduzetnik / The nobleman Ljudevit Farkaš Vukotinović as a mining entrepreneur
1-2/13: s.67 Franjo Husinec i Renata Husinec: Dr. Fran Gundrum Oriovčanin (1856.–1919.), pionir socijalne medicine u Hrvatskoj / Dr. Fran Gundrum Oriovčanin (1856–1919), a pioneer of social medicine in Croatia
1-2/13: s.161 Darko Mihelj i Sanja Kovačić: Botanički opus dr. Josipa Kalasancija Schlossera, viteza Klekovskog / Dr. Josip Kalasancij Schlosser noble Klekovski – The Botanical Opus
1-2/13: s.179 Zvonimir Jakobović: Mijo Kišpatić u prirodoslovnim knjigama Matice hrvatske / Mijo Kišpatić in the natural sciences books of Matrix Croatica
1-2/13: s.195 Jelena Borošak-Marijanović: Ljudevit pl. Farkaš Vukotinović – u povodu dvjestote obljetnice rođenja / Nobleman Ljudevit Farkaš Vukotinović – On the occasion of the 200th anniversary of his birth
1-2/12: s.179 Sibe Mardešić: Juraj Božičević – istaknuti profesor nacrtne geometrije u Splitu i Zagrebu / Juraj Božičević – distinguished professor of descriptive geometry in Split and Zagreb
1-2/09: s.171 Andrija Kristić: Život i djelo Josipa Kozarca kao šumara / Life and work of Josip Kozarac as a forester
1-2/09: s.199 Joso Vukelić: Flora i šumska vegetacija vukovarskog područja u djelima profesora Đure Rauša / Flora and forest vegetation of the Vukovar region in the works of professor Đuro Rauš
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima –izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Frane Grospić
Iz broja 3 svibanj-lipanj 2016 izdvajamo:
Inauguracija 65. obljetnice talijanske Akademije šumarskih znanosti
Kao i prethodnih godina svečanost inauguracije 65. obljetnice održana je u dvorani Luca Giordano palače Medici Riccardi u Firenci 14. travnja.
Brojne uzvanike – akademike, šumarske stručnjake, autoritete javnog života, studente i druge pozdravio je predsjednik Akademije profesor Orazio Ciancio. Uspješan rad Akademije uz isprike zbog spriječenosti dolaska na inauguraciju radi neodgodivih obveza zaželjeli su Predsjednik Republike Sergio Mattarella, Predsjednik Savjeta Matteo Renzi i mnogi ministri talijanske vlade.
Predsjednik Akademije predstavio je aktivnosti u prošlogodišnjem razdoblju koje se očitovalo u raznim manifestacijama, istraživačkom radu, izdavačkoj djelatnosti i katalografiji mnogobrojnih monografija i časopisa koji dolaze na bazi razmjene ili poklona.
Predsjednik je odao počast preminulim Akademicima u prošlome razdoblju, što predstavlja velik gubitak zaslužnih šumarskih znanstvenika, koji su dali ogroman doprinos napretku šumarske struke:

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 85     <-- 85 -->        PDF

prof. Fiorenzo Mancini – predsjednik Akademije 1992. – 2008. g. i počasni predsjednik od 2008. do smrti 18. travnja 2015. g.
Gianluca Giovannini – istraživač iz Firence i dopisni član Akademije.
prof. Mario Falciai – redovni prof. sveučilišta u Firenci; dopisni, zatim redoviti i počasni član Akademije do smrti 27. travnja 2015. g.
prof. Elio Corona – redoviti prof. sveučilišta Tuscia, dopisni, redoviti i počasni član Akademije. Uveo je u Italiju dendrokronologiju kao posebnu samostalnu disciplinu. Velik poznavatelj mnogih znanstvenih dostignuća, dao je velik doprinos šumskom sektoru i Akademiji.
prof. Salvatore Puglisi – redoviti i počasni član Akademije, profesor na sveučilištu Bari, zaslužan za sistematizaciju šumskog vodnog režima.
Na kraju ovog popisa je mladi šumarski istraživač Sebastiano Cullotta sa Sveučilišta u Palermu, koji je unatoč teškoj bolesti radio do zadnjih dana života na utjecaju klimatskih promjena na marginalne bukove sastojine.
Predsjednik je zahvalio akademicima i svim zaposlenicima Akademije na požrtvovnom radu za dobro funkcioniranje institucija.
Kao i prošlih godina, predsjednik se obratio skupu izlaganjem o perspektivama šumskog sektora.
Promjena socijalnih i ekonomskih uvjeta i stvaranje nove „šumarske kulture“ krajem prošloga stoljeća doprinijelo je povećanju šumskih i zaštićenih površina, te kvalitativno i kvantitativno poboljšanje stanja šuma. To dovodi do novog uvjerenja da rješenje „šumskog pitanja“ ne ovisi o tehničkim problemima, koji su uglavnom lako rješivi, već o politici, programiranju i financijama. Potrebno je provoditi autentičnu, autonomnu i jasnu šumarsku politiku koja valorizira zaštićenu ulogu, koju šume čine u korist zajednice.
Šuma Italije obilježava bogatstvo vrsta i genetske raznolikosti, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta stvara prekrasne krajolike od Alpa na sjeveru, preko Apenina na poluotoku, sve do otoka na jugu.
Šume imaju vrijednost ne samo zato što imaju kapacitet da donose koristi čovjeku kao primarne obnovljive materije i spo­redne šumske proizvode, već što imaju sposobnost obavljanja mnogih socijalnih i ekosustavnih funkcija kao: očuvanje tla i vodnog režima, biološke raznolikosti, ublažavanje utjecaja klimatskih promjena, čišćenje zraka, očuvanje obilježja krajolika te turističkih i kulturalnih vrijednosti.
Nažalost, u puno slučaja talijanske šume su s tehničkog stajališta napuštene, izložene požarima, nekontroliranom pašarenju, napadu patogena i invazivnih vrsta. Šumskouzgojni zahvati su usredotočeni isključivo na područja koja osiguravaju profit, dok su mnoge zone degradirane. Potrebna je učinkovita politika gospodarenja za socijalni i ekonomski razvoj cjelokupnog šumskog sektora.
Šuma se više ne smatra zajednicom stabala za proizvodnju drvne mase, već složenim biološkim sustavom, koji ima u sebi utjelovljenu vrijednost koju treba štititi, čuvati i braniti od svih biotskih i abiotskih čimbenika u suglasju s okolišem, kako bi osiguravala bolje uvjete života budućim generacijama.
Pozdravni govori:
Alessia Bettini – povjerenica općine Firence za okoliš
U ime općine Firence zaželjela je uspješan rad Akademije u 65. godini rada.
Uloga šumskih nasada, parkova i drveća od posebnog je značenja za svakodnevni život grada Firence. Česte atmosferske nepogode nanijele su velike štete gradu prije 50 godina, a u manjem obimu i nedavno, kada je u gradu izgubljeno 2400 stabala. Uzrok tomu su svakako klimatske promjene, a ishodište treba tražiti dalje u planinama koje su na domak grada. Zbog toga je pozvala na suradnju sve koji mogu doprinijeti rješavanju ove problematike: znanstvenike, političare, administraciju i druge da donesu programe koji će voditi računa o nasljeđu za buduće generacije.
Za ovu godinu u proračunu općine predviđen jedan milijun eura za zamjenu starih stabala i sadnju novih. Postoji 74000 starih stabala koje će trebati zamijeniti, a ovu godinu se sadi 2000 stabala. Akciju su podržali mnogi sponzori, pa će ona vjerojatno poprimiti veći značaj, jer Firenca i njeni građani to zaslužuju.
Alessandra Stefani – zamjenica šefa Državnih šuma
U svoje ime i u ime šefa državnih šuma zaželjela je uspješan rad Akademiji i pročitala pismo zamjenika ministra poljoprivrede, prehrane i šumarstva Senatora Andrea Olivero, koji je neodgodivo zauzet institucionalnim poslovima. Uz ostalo, u pismu je važna najava izrade Nacrta programa za sektor šumarstva, u kojemu se predviđa razvoj proizvodnih lanaca, zaštita teritorija, očuvanje krajolika, što će doprinijeti napretku i sigurnosti zemlje.
Lorenzo Faraone, Davide Travaglini: Utjecaj klimatskih promjena na sastojine crnog bora u Toskani
U ovom projektu autori su obradili prikladnost područja regije Toskana za sastojine crnog bora i najčešće sekundarne vrste u boricima tog područja.
Odnosi šumskih ekosustava i klimatskih promjena višestruki su i uključuju utjecaj na fiziologiju vrsta, trajanje vegetacijskog ciklusa, promjenjivost geografske rasprostranjenosti vegetacije te biogeokemijskih ciklusa. Mnogi su autori proučavali utjecaj promjena na potencijalnu geografsku distribuciju vegetacije i došli do rezultata koji upućuju

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 86     <-- 86 -->        PDF

na premještanje vegetacije kao posljedice promjene temperature.
Područje mediterana je posebno osjetljivo na klimatske promjene, koje uz transformacije poljoprivrednih kultura, pašnjaka te čestih požara povećavaju ranjivost ekosustava. Posebice su osjetljive monokulture, egzotične vrste i domaće vrste izvan prirodnog areala. Uz ostalo to su najčešće gusti nasadi zbog izostanka potrebnih uzgojnih zahvata za funkcioniranje borovih kultura. U središnjoj i južnoj Italiji je tijekom prošloga stoljeća podignuto mnogo kultura crnog bora (Pinus nigra, zajedno s Pinus nigra ssp Laricio) za zaštitu tla od erozije. Ove površine umjetno podignutih šuma su vrlo osjetljive, što je još pogoršano promjenom klimatskih uvjeta, kao i čestim temperaturnim i olujnim udarima.
Cilj ove studije je ocijeniti potencijalnu prikladnost teritorija regije Toskane za kulture crnoga bora u aktualnim klimatskim uvjetima (2013 g.) i u budućnosti (2008 g.), te dati odgovore na pitanja: koja je površina borovih kultura na adekvatnoj površini, koje se promjene očekuju zbog klimatskih promjena, u kojim se okolišnim uvjetima nalaze sekundarne vrste u borovim sastojinama te koju ulogu imaju u renaturalizaciji borika.
Površina regije Toskana iznosi 22.800 km2, a borove šume se nalaze na površini od više od 10.000 km2, od čega na sekundarne vrste otpada oko 22 % (kesten, cer i bukva).
Proces klimatskih promjena zasniva se na modelu globalne klimatske prognoze HadCH3, kojim se predviđa povećanje temperature od 3,2 °C i smanjenje oborina za 7 % u 2080. g., koji se inače primjenjuju za sva istraživanja vezana za klimatske promjene.
Na osnovi metodologije „Land suitability“ (FAO 1976) izrađene su mape s procjenama povoljnosti teritorija za šumske vrste, na temelju slijedećih parametara: srednja godišnja temperatura, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, srednja godišnja količina oborina, prosječna ljetna količina oborina, nagib terena, struktura tla, pH, propusnost i dubina tla. Za svaki parametar predviđen je kartografijski model u formatu „raster“ s prostornom rezolucijom od 250 m. Svi podaci dobiveni su obradom mjesečnih mapa temperature i oborina.
Na osnovi godišnjih povećanja temperatura i smanjenja oborina, izračunato je očekivano povećanje temperature i smanjenje oborina u 2080. g., a ostali parametri smatrani su nepromijenjenima. Tako se na primjer ocjene parametara tla ocjenjuju vrijednostima od 0,0 – 1,0 kako slijedi; dubina tla duboko 1,0, umjereno duboko 0,5, površinsko 0,0. Po istom načelu ocjenjuje se propusnost, struktura i pH tla. Ovi parametri su obrađeni za sve promatrane vrste, crni bor kao primarna vrsta, te cer, kesten i bukva kao sekundarne vrste.
Područje regije Toskana već u sadašnjim klimatskim uvjetima (2013. g.) nije povoljno za kulture crnog bora (i prateće vrste), tako da u povoljne uvjete za crni bor spada svega 6 % ukupne površine. Na umjereno povoljne uvjete za crni bor spada 25,5 % površine, dok 68,5 % površine nije prikladno za crni bor. Slični rezultati dobiveni su za prateće vrste – cer, kesten i bukva.
Preračunato u hektare, ispada da je u regiji Toskana za crni bor povoljna površina od 2.650 ha.
U očekivanim uvjetima 2080. g., statističkom obradom podataka došlo se do sljedećih rezultata za crni bor: povoljna površina 240 ha, što je 22,4 % manje nego 2013. g., umjereno povoljna 5.450 ha, što je 3,8 % manje nego 2013. g., a nepovoljna površina 5.010 ha ili 26,2 % više nego 2013. g.
Slična tendencija odnosi se na sekundarne vrste cer, kesten i bukvu.
Uz smanjenja povoljnosti površina, za ove vrste važno je i pomicanje visinskih limita, tako da se srednja visina za crni bor u 2013. g. od 858 m n.v. premješta u 2080. g. na visinu od 1197 m n.v., što iznosi gotovo 340 m ili oko 5 m godišnje. Slični podaci dobiveni su i za prateće vrste, s tim da će bukva u klimatskim uvjetima 2080. g. imati nepovoljne uvjete i neznatno učešće u borovim kulturama.
Zaključci:
U ovoj situaciji načinjena je procjena potencijalne povoljnosti za teritorije regije Toskana za crni bor, cer, kesten i bukvu u aktualnim klimatskim uvjetima (2013. g.) i buduće koji se odnose na 2080. g., simulirane uz primjenu scenarija A2 globalnog atmosferskog – oceanografskog modela HadCM3. Mape prikladnosti okoliša elaborirane su metodom „Land suitability“ (FAO), s rezolucijom 250 m.
Sasvim je sigurno da je crni bor u Toskani sađen na područja koja nisu prikladna za ovu vrstu. U promjenjivim uvjetima najmanju redukciju površine tla imat će cer, koji se u Toskani nalazi prirodno rasprostranjen od obalnih brežuljaka do 1300 m n.v. na Apeninima. Najveću redukciju površine imat će bukva kao mikrotermalna vrsta s većim zahtjevima za vlagom u odnosu na ostale promatrane vrste.
U ovoj situaciji potrebno je planirati i primjenjivati niz aktivnosti na ublažavanju učinka klimatskih promjena i povećati kapacitet prilagodbe.
Kartografski modeli iz ove studije omogućuju uvid gdje treba primarno orijentirati intervencije, te eventualno pribjeći izboru vrsta koje treba favorizirati u uvjetima klimatskih promjena.