DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 93     <-- 93 -->        PDF

PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE
Solaris, Šibenik, 13. do 16. listopada 2016. godine
Silvija Zec
Prva konferencija ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, obilježavajući 10. obljetnicu utemeljenja Komore, održana je u organizaciji Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, u vremenu od 13. do 16. listopada 2016. godine u hotelu Ivan, hotelskoga kompleksa Solaris.
Konferenciji je nazočilo ukupno 287 sudionika, članova Komore i gostiju (Sl. 1. 2. 3.).
Prema programu Prve konferencije, u petak, 14. studenoga 2016. godine, nakon otvaranja i pozdravnih govora, održani su brojni okrugli stolovi te prezentacije.
Prezentaciju o dosadašnjem radu Komore održala je tajnica Komore, Silvija Zec, nakon čega je prezentaciju „Budućnost Komore“ održao prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, predsjednik Komore.
Pomoćnik ministra, mr. Ivica Francetić otvorio je Prvu konferenciju ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije te održao prezentaciju „Stanje u sektoru“. U prezentaciji je naglasio osnovne smjernice rada Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Sl. 4.).
O gospodarenju šumama Austrije u svojoj prezentaciji „Forestry in the Republic of Austria – Current State, Challenges and Prospectives“, koja je održana na engleskom jeziku, govorio je prof. dr. sc. Karl Stampfer (BOKU, Beč).
O iskustvu koncesija šuma te postupku reformi gospodarenja državnim šumama prezentaciju pod nazivom „Iskustva sa izvođenjem postupka reforme gospodarenja državnim šumama u Sloveniji“ održao je prof. dr. sc. Janez Krč (Biotehnička fakulteta Univerze v Ljubljani) (Sl. 5).

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Sudionici okrugloga stola „EU projekti u šumarstvu“ u raspravi su istaknuli iskustva u sudjelovanju u prvim natječajima; za sektor šumarstva i većinu šumoposjednika problem predstavlja međufinanciranje. Problem ne samo sektora šumarstva, već i svih ostalih su nesređeni imovinsko-pravni odnosi. U šumarstvu je za razliku od poljoprivrede u pravilu manje projekata od alokacije natječaja. Istaknut je problem zaposlenih osoba šumarske struke u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Moderatorica Karolina Horvatinčić (IRMO) navela je iskustva u provedbi projekta „Promocija poduzetništva i obrta u šumarskom i drvnom sektoru“, koju su partneri IRMO i HKIŠDT provodili u 14 gradova. Marija Bajica, predsjednica PMI Hrvatska, istaknula je kako je šumarstvo u prednosti: šumskogospodarski planovi, izrada i planiranje su općenito dobro i korisno iskustvo u projektiranju, odnosno planiranju.
Okrugli stol Aktualna pitanja u zaštiti šuma moderirala je mr. sp. Mandica Dasović, koja je u uvodnom izlaganju istaknula najaktualnije probleme: sušenje šuma uzrokovano potkornjakom, problem sušenja jasena, ograničenja, zabrane i dopuštena zaštitna sredstva te uvijek aktualnu protupožarnu zaštitu. U raspravi o ograničenjima, zabranama i korištenju zaštitnih sredstava u šumarstvu, istaknuto je kako je uporaba beznačajna u odnosu na poljoprivredu (gdje se zaštitna sredstva primjenjuju na nasadima koji su uglavnom namijenjeni za hranu), ali su ograničenja sve veća. Potrebno je njegovati šume, ukloniti drvo koje je zaraženo, djelovati na preveniranju opasnosti, nužna je suradnja u problemima koji se pojavljuju u zaštićenim objektima prirode.
Inspekcijski nadzor u šumarstvu – uz sudjelovanje relevantnih sudionika iz nadležnoga ministarstva, istaknuta su neka pitanja vezana uz provedbu aktualnih zakonskih i podzakonskih propisa u praksi.
U godini kada hrvatsko šumarstvo obilježava 170 godina Hrvatskoga šumarskoga društva, 140 godina neprekidnoga izlaženja Šumarskoga lista, 20 godina postojanja Akademije šumarskih znanosti te 10 godina od osnivanja Komore, okrugli stol Institucije i organizacije u sektoru predstavio je najvažnije dionike sektora, čiji čelnici su ukratko kroz pitanja moderatora Olivera Vlainića predstavili svoje institucije.
Veliki interes izazvao je okrugli stol Stanje i razvojne smjernice drvnoga sektora, koji je povezan s drugim okruglim stolom: Obrazovanje u sektoru. U vrlo živoj raspravi, sudionici su istaknuli potrebu postizanja konsenzusa i jedinstva struke u donošenju sektorske strategije, posebno ističući povijesni aspekt sektora drvne industrije te podršku Šumarskoga fakulteta, kao znanstveno- istraživačke institucije koja obrazuje vrlo stručne kadrove. Potrebna je veća prisutnost struke u ovom području i usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Obrazovanje, stjecanje stručnih kvalifikacija i neprestano usavršavanje zaposlenika na svim razinama, jamstvo su za uspješan rad svake tvrtke i institucije, zaključak je okruglog stola Obrazovanje u sektoru.
Hrvatsko šumarstvo i ekološka mreža NATURA 2000 – Uvodno izlaganje o obvezama šumarskog sektora koje su pred njega postavljene donošenjem uredbe o ekološkoj mreži održali su prof. dr. sc Ivan Martinić i mr. sc. Dubravko Janeš. Sudionici rasprave istaknuli su potrebu većeg uključivanja šumarske struke u pripremi modela za praćenje i izvještavanje o stanju očuvanosti šumskih stanišnih tipova u području ekološke mreže Natura 2000. Isto tako predloženo je veće angažiranje šumarske struke prilikom izrade planova upravljanja za područja ekološke mreže Natura 2000. Predloženo je pripremiti specijalističko usavršavanje (ovlaštenih) inženjera šumarstva za poslove vezane uz Natura 2000 obveze u području šumarstva.
Uvodno izlaganje za okrugli stol: Urbano šumarstvo o Zelenilu grada Zagreba, održao je Josip Perić. Dr. sc. Nikola Lacković predstavio je pojmovnik arborikulture. Sudionici rasprave istaknuli su potrebu većega angažmana šumarske struke u području arboristike te općenito urbanoga šumarstva. Istaknut je velik raskorak između teorije (legislative) i prakse; urbano šumarstvo u uskoj je vezi s turizmom. Vezano uz obrazovni sustav, magistri inženjeri urbanoga šumarstva nedovoljno su prepoznati na tržištu rada. Dr. sc. Milan Pernek, kao predsjednik Hrvatske udruge za arborikulturu,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 95     <-- 95 -->        PDF

predlaže da Hrvatska uz podršku Komore napravi svoj kurikulum i akreditacijski sustav stručne osobe koja može raditi sa stablima (procjenjivati zdravstveno stanje, predložiti vrste i vrijeme orezivanja i sl.). Dosadašnji sustavi su preuzeti iz Njemačke ili Europske udruge za arborikulturu i iziskuju velika novčana sredstva za tečajeve, što uzrokuje mali interes za ove edukacije. Na ovaj način podigla bi se razina znanja u području urbanoga šumarstva.
Drugoga dana konferencije, 15.listopada 2016.godine (subota), za sudionike konferencije bio je organiziran posjet NP Krka, uz stručno vođenje osoblja parka. Više od 140 sudionika konferencije imalo je priliku u posebno organiziranom obilasku upoznati nacionalni park (Sl. 6. i 7.). Dio sudionika konferencije sudjelovao je u organiziranom obilasku Šibenika.
Svi sudionici konferencije istaknuli su zadovoljstvo organizacijom konferencije, posebno ističući izbor i aktualnost tema okruglih stolova. Također, istaknuta je i želja i očekivanje za što skorijom organizacijom druge konferencije ovlaštenih inženjera.