DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 97 <-- 97 --> PDF |
fotografiju, jer se tako uređivaču sviđa („bolje se uklapa“), no bojim se da je s kamenim pločama to bilo malo teže napraviti. Možda je autor teksta opisivao što je vidio gledajući kamenu matricu. U opisu se kazuje da su prikazani starodrevni grad Modruš ter divni slapovi Plitvički. Zaista, imamo grad na brdu i izvjesne slapove, a da ne bude zabune autor je to i diskretno napisao na slici. Treći natpis je malo teže pronaći. Ali eto ga na kamenu iznad srndaćevih rogova. I tu dolazimo do jednog „štikleca“. Iako je Köröskeny vjerojatno zatražio motiv Jelačićeva brijega, lokacije na Medvednici na 820 m gdje je Jelačić jedom lovio, gotovo sam siguran da je umjetnik na kamen napisao: Jlč. trg, tj. Jelačićev trg. Naravno, teško je biti sasvim siguran u ovakvim reprodukcijama, ali izgleda da imamo dokument s vrlo očitom autorskom pogreškom. Nije ni čudo. Godina 1848. i nije bila tako daleko, trg je bio relativno nova stvar za Zagreb, a i spomenik Jelačiću postavljen je nedavno – tek 1866. godine. Da li je to dovoljno da crtač umjesto Jelačićev brijeg napiše automatizmom Jelačićev trg. Tako to izgleda, no kažem, nisam potpuno siguran da li se radi baš o tome. Uostalom, evo isječka s povelje, pa prosudite sami. No za kraj pustimo pogreške i zanimljivosti. Najvažnije je u svemu da smo se domogli povelje HSŠD iz 1884. godine i tako kompletirali naš trolist grafičkih rješenja iz ranih osamdesetih godina pretprošlog stoljeća, odnosno prvog desetljeća obnovljenog Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (Tomić, Vrbanić). Igrom slučaja u javnoj domeni pronađena je fotografija Trga bana Josipa Jelačića upravo iz te 1884. Godine, pa i nju prenosimo. Tako je izgledao Zagreb kada su šumari već uveliko radili u ovom istom HŠD-u, a ovaj isti Šumarski list, čije 140. godište izdajemo ove godine, tiskao je svoj VIII tečaj. |