DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Dr. sc. VESNA KRPINA
Željko Španjol
Dr. sc. Vesna Krpina obranila je dana 8. srpnja 2016. godine doktorski rad pod naslovom „Očuvanje zaštićenih područja prirode u razvoju turizma Zadarske županije“, čime je stekla akademski stupanj doktorice znanosti u znanstvenom području prirodne znanosti, znanstveno polje biologija.
Mentori rada bili su:
– Prof. dr. sc. Željko Španjol, Šumarski fakultet, Zagreb
– Izvan. prof. dr. sc. Vladimir Hršak, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
Javna obrana doktorskog rada održana je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu:
Dr. sc. Dijana Vuletić, Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, predsjednik;
Prof. dr. sc. Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, član;
Prof. dr. sc. Renata Pernar, Šumarski fakultet, Zagreb, član.
Životopis
Vesna Krpina rođena je 1965. godine u Zadru, gdje je završila osnovnu i srednju školu smjer matematičko-informatički.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer šumskogospodarski upisala je 1984/85. akademske godine. Diplomirala je u srpnju 1989. godine s radom pod naslovom „Program gospodarenja za Gospodarsku jedinicu Musapstan“ kod Prof. dr. sc. Šime Meštrovića.
U siječnju 1993. kao pripravnica zapošljava se u Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, u Odjelu za uređivanje šuma u Upravi šuma podružnica Split. Od 1997. do 2001. godine bila je upraviteljica Šumarije Zadar, a od 2007. do 2011. godine upraviteljica Šumarije Biograd.
Od 2001. do 2007. godine radi u Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o., Proizvodna služba, na poslovima stručnog suradnika za uzgoj šuma na Mediteranu kao i koordinator na Projektu Svjetske banke Obnova i zaštita šuma u obalnom području Hrvatske. Sada je zaposlena u planskom i analitičkom odjelu Uprave šuma podružnica Split.
Poslijediplomski interdisciplinarni (šumarstvo i arhitektura) znanstveni studij iz „Oblikovanja parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završava 2009. obranom rada pod naslovom „Uloga šuma i šumarstva u turizmu i zaštiti prirode na području Zadarske županije“. Rad je izrađen pod voditeljstvom prof. dr. sc. Željka Španjola. Time je stekla akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo, znanstvene grane ekologija i uzgajanje šuma.
Tijekom rada pohađala je „Intensive course on ecology and management of wildland fires in the mediterranean region“ pri Agronomskom fakultetu za mediteranske kulture u Chaini, Kreta. Aktivno sudjeluje na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim simpozijima vezanih za šumarstvo, botaniku, zaštitu prirode, parkovno prostorno uređenje, turizam i sociologiju. Kao autor ili koautor objavljuje znanstvene radove. Upisana je u registar Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) pod brojem 334582. Članica je Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske udruge za arborikulturu i Hrvatskog botaničkog društva.
Prikaz rada           
Doktorski rad Vesne Krpina, dipl. ing. šumarstva opsega je 122 stranice, sadrži 57 slikovnih i 20 tabličnih prikaza te 144 navoda citirane literature. Prilozi rada prikazani su na 76 stranica. Strukturalno, rad je podijeljen u 8 glavnih poglavlja: Uvod, Literaturni pregled, Područje istraživanja, Materijali i metode, Rezultati, Rasprava, Zaključci, Literatura te Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku u sklopu Temeljne dokumentacijske kartice te životopis s popisom objavljenih radova.
U skladu s odobrenom temom, autorica je u svom doktorskom radu istražila očuvanje zaštićenih područja prirode u razvoju turizma u Zadarskoj županiji te tako dala originalan znanstveni doprinos u području prirodnih znanosti

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 100     <-- 100 -->        PDF

U poglavlju Uvod koje je podijeljeno na tri dijela, autorica je predstavila problematiku zaštite prirode i turizma u svijetu kroz njihov paralelni razvoj na početku, do međusobne kolizije do koje je došlo tijekom povijesnog razvoja, posebice kao rezultat stihijskog i neplanskog korištenja zaštićenih prirodnih resursa. Zatim su prezentirane kategorije zaštite prirode te njihova gradacija s obzirom na ciljeve upravljanja i razinu zaštite koja je definirana za pojedinu kategoriju prema Međunarodnoj organizaciji za zaštitu prirode (IUCN – The International Union for Conservation of Nature). Posebno je predstavljena zaštita prirode u Hrvatskoj, kao i na području istraživanog područja Zadarske županije. Na kraju poglavlja se detaljno opisuje osnovni cilj istraživanja, razrađen na primjeru Parka prirode Vransko jezero, koji je uzet kao model zaštićenog područja prirode u razvoju turizma i ujedno kao predložak za druga zaštićena područja. Sukladno ciljevima, autorica razrađuje i postavlja hipoteze istraživanja.
Poglavlje Literaturni pregled donosi pregled dosadašnjih spoznaja o problematici kroz najvažnije izvore literature. Obrađuju se radovi iz područja zaštite prirode, prirodnih sastavnica, razvoja turizma, utjecaja turizma na biljke, utjecaj i značaj alohtonih vrsta te upravljanja zaštićenim područjima prirode. Značajni su radovi koji se izravno odnose na područje istraživanja, kao i raniji radovi autorice koji se bave uvjetnom procjenom stavova posjetitelja te ulogom šuma u turizmu i zaštiti prirode.
U poglavlju Područje istraživanja autorica prikazuje zemljopisne, geološko-hidrološke, klimatske karakteristike istraživanog područja Parka prirode Vransko jezero, te prirodne vrijednosti, floru i vegetaciju, faunu, zonaciju parka, kao i sustav posjećivanja. Iako se u disertaciji koriste i istraživanja posjetitelja i djelatnika Nacionalnog parka Paklenica i Parka prirode Telašćica, floristička terenska istraživanja, kao i uspostava jedinstvene baze podataka primjenom GIS-a provedena su u PP Vransko jezero te se ono detaljnije opisuje.
Sljedeće je poglavlje Materijali i metode u kojemu autorica donosi opis četiri istraživana izletnička lokaliteta u Parku prirode Vransko jezero. Odabrani su lokaliteti za trajno praćenje definiranih pokazatelja utjecaja posjetitelja na okoliš (Kamenjak, Prosika, Ornitološka postaja i Bašinka). Kroz četiri podpoglavlja opisuje se metoda uzorkovanja, prikupljanja, analize, statističke obrade i interpretacije podataka, kako slijedi: (1) Postavljanje transekata u prostoru zadržavanja posjetitelja oko turističkih objekata na izletničkim lokalitetima; (2) Determinacija, popis i analiza flore na postavljenim transektima te analiza diverziteta, florne sličnosti i flornog kontrasta po podtransektima; (3) Uspostava jedinstvene baze podataka primjenom GIS-a i (4) Istraživanje i analiza stavova posjetitelja i stručnih djelatnika o Parku.
Poglavlje Rezultati podijeljeno je na deset podpoglavlja u kojima se jasno uz brojne tablice, slike i karte potkrepljuju dobiveni rezultati. Potpoglavlja su odlično rješenje za prikaz složene problematike kojima nas autorica lako vodi kroz istraživanje i prikazuje nalaze, i to počevši s (1) Taksonomskom analizom flore, (2) Analizom životnih oblika, (3) Analizom flornih elemenata, (4) prikazom Endemične, ugrožene i strogo zaštićene svojte, (5) prikazom Alohtone svojte i alohtono/invazivne svojte, te (6) Novih svojti, nastavlja se (7) Analizom biljnih svojti na transektima i podtransektima po lokalitetima. Zatim se prikazuju (8) Rezultati uspostave GIS-a za PP Vransko jezero. Na osnovni tematski sloj u GIS-u „Sustav posjećivanja u PP Vransko jezero“ preklopljen je sloj istraživanih lokaliteta, transekata i podtransekata, te je tako dobivena podloga za daljnje praćenje utjecaja posjetitelja oko turističkih objekata na biljne svojte. Uz svaki sloj vezani su atributni podaci sa pripadajućim koordinatama. (9) Rezultati prostornih analiza slojeva u GIS-u za PP Vransko jezero, koje je ilustrirano s osam slika koje prikazuju određene generirane tematske slojeve. U podpoglavlju (10) prikazuju se Rezultati istraživanja stavova posjetitelja i stručnih djelatnika o Parku.
U Raspravi u tri podpoglavlja autorica interpretira dobivene rezultate te ih uspoređuje s rezultatima ostalih sličnih istraživanja. Podpoglavlje (1) Monitoring utjecaja posjetitelja na biljne svojte na izletničkim lokalitetima objašnjava razloge dobivenih razlika i posebnosti; uključuje posebno praćenje indikatorskih svojti (endemi, ugrožene, strogo zaštićeme, alohtono/invazivne) zatim se opisuje (2) GIS-model Parka prirode Vransko jezero, te (3) Stavovi posjetitelja i stručnih djelatnika o Parku.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 101     <-- 101 -->        PDF

U poglavlju Zaključci, prati se redoslijed postavljenih ciljeva i hipoteza, daju se traženi odgovori i donose zaključke i preporuke.
Na odabranim izletničkim lokalitetima za sustavno motrenje flore u području zadržavanja posjetitelja oko turističkih objekata utvrđeno je stanje flore i provedena je analiza. Autorica predlaže da se u dijelu programa monitoringa posebno prate indikatorske svojte. Utvrđen je jači antropogeni utjecaj na postavljenim transektima te je potvrđena mogućnost korištenja metode analize promjene u flornom sastavu kao pokazatelja antropogenih utjecaja. Prikazana je mogućnost korištenja GIS-a za unapređenje upravljanja Parkom. Primjenom GIS-a dobivene su važne podloge koje omogućavaju analize postojećih podataka te predviđanja budućih stanja, što je preduvjet za kvalitetno planiranje i temelj za daljnja istraživanja u svrhu utvrđivanja ekološkog nosivog kapaciteta i budućeg zoniranja zaštićenog područja. Jedinstvena metodologija istraživanja posjetitelja i djelatnika, omogućuje usporedivost podataka, daje uvid u razmišljanja, stavove i spremnost za uključivanje rezultata u modeliranje upravljanja zaštićenim područjem, te kasnije uključivanje i u samo upravljanje.
Popis Literature na 8 stranica pokazao je sposobnost autorice da odabere relevantnu i aktualnu literaturu za istraživanu tematiku.
Doktorski rad kolegice Vesne Krpine je originalan znanstveni doprinos u području prirodnih znanosti, kojim je autorica pokazala da vlada izborom i primjenom znanstvenih metoda istraživanja koje je sposobna voditi od postavljanja problema do interpretacije rezultata i donošenja samog rješenja znanstvenog problema.
Dobivanjem uvida u sustavne komponente modela ljudi – ekosustav može utjecati na model upravljanja u zaštićenom području s temeljnom svrhom očuvanja izvornosti prirode i osmišljavanja turističke ponude. Rezultati osim znanstvenog doprinosa imaju i svoju primjenu u promišljanju upravljanja zaštićenim područjima te budućem planiranju turističke ponude koja se uz njih izravno veže.
Može se reći da je ovaj integralni model istraživanja jednog prirodno-socijalnog fenomena, po prvi put primijenjen kod nas te da će uz nova znanja o samom fenomenu ukazati i na mogućnosti primjene različitih metoda u sličnim istraživanjima.
Dr. sc. KRUNOSLAV ARAČ
Danko Diminić
Dr. sc. Krunoslav Arač, mr. spec., dipl. ing. šum., obranio je 18. studenog 2016. godine doktorski rad pod naslovom: „ Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)“.
Javna obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Boris Hrašovec, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, predsjednik povjerenstva; akademik Igor Anić, prof. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, član; izv. prof. dr. sc. Snježana Topolovec-Pintarić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, član.
Doktorski rad izrađen je u Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Danka Diminića, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Šumarstvo, smjer Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorski rad je opsega 452 stranice, a uz tekst sadrži 893 slike i 258 tablica te 122 naslova korištene literature. Rad je podijeljen u osam poglavlja: Uvod, Ciljevi istraživanja, Dosadašnja istraživanja, Metode rada i materijali, Rezultati rada, Rasprava, Zaključci i Literatura. Uz navedena poglavlja radu su priloženi: Informacija o mentoru, Zahvala, Ključna dokumentacijska kartica, Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, popis tablica, slika i kratica te Životopis doktoranta.
Životopis
Krunoslav Arač rođen je 1967. godine. Osnovnu školu pohađao je u Koprivnici, a srednju Šumarsku u Karlovcu. Diplomirao je 1992. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao stručni naziv diplomirani inženjer šumarstva. Tijekom studija, 19. listopada 1989. godine dodijeljeno mu je Rektorovo priznanje. Stručni magistarski